25. 11. 2020.
Zašto će ova godina biti sekund duža?

Zašto će ova godina biti sekund duža?

Zašto će ova godina biti sekund duža?

Jeste li znali da se vrijeme koriguje kada postoji šansa da zaostane 0,9 sekundi za Suncem? Ili da je dinosaurusima dan trajao 23 sata? Ili da je Zemlja u doba nastanka imala dan od 2,5 sati?

Kalendarska 2016. godina trajaće jednu godinu i jednu sekundu. A tu sekundu oni zapadno od Griniča dobiće na poklon prije odbrojavanja posljednjih sekundi 2016., dok će oni istočno, dakle i mi, tu sekundu dobiti iza ponoći, tek u 2017.

Prvo, odakle uopšte ta jedna sekunda kašnjenja? Planeta Zemlja se još od svog nastanka vrti sve sporije, prosječno po stopi od jednog petstotog dijela sekunde svake godine. Drugim riječima, svakih 500 godina Zemljin dan duži je prosječno za jednu sekundu. Pa je tako naša planeta u doba dinosaurusa imala dan od 23 sata, pre 620 miliona godina od 21 sata, a kratko nakon nastanka samo dva i po sata.

Razlog zašto Zemlja usporava leži u trenju. I to ne bilo kakvom, nego onom koji je posljedica plimnih sila u prvom redu, mada i tako žestok klimatski fenomen poput El Ninja može uticati na brzinu Zemljine rotacije, kao i promjena ose i još neki krajnje neveseli prirodni događaji. Čak i zemljotresi, pa je tako zemljotres iz 2004. koji je preko Indijskog okeana poslao razorni cunami, ubrzao je rotaciju za tri milisekunde.

Plimne sile na usporavanje Zemlje utiču, pak, kao posljedica gravitacijskog privlačenja između naše matične zvezde, Sunca, našeg planeta, ali i Mjeseca. Kao što se more stalno podiže, tako se usljed gravitacijskih djelovanja podiže i Zemljina kora. Doduše puno manje primjetno, i to zbog odupiranja materijala iz kojega je sazdana kora.

I upravo to odupiranje kore, unekoliko i okeana, ona je sila koja poput trenja usporava rotaciju Zemlje. Ali to nije i jedini element, jer Zemljin dan, osim što se tokom istorije planete generalno produžuje, on stalno varira. Malo je duži, malo je kraći – kako se već zalomi da se planeta ponašala na svom svemirskom putu u nekom vremenskom intervalu.

Što se tiče sekunde koju sad dobijamo “na poklon”, samo vremenska zona duž nultog meridijana biće područje na kojem će satovi odbrojavati 23:59:59 i iza toga 23:59:60. Kod nas će biti riječ o 00:59:59 i potom 00:59:60, da bismo tek potom došli do trenutka kad će biti jedan iza ponoći 1. januara 2017.

Uprkos tome što će naš red da dobijemo sekundu na poklon doći tek u 2017, to će se još uvijek brojati kao nadoknađivanje kalendarske 2016, jer ipak je Grinič onaj po kom se svijet ravna u svim takvim prilikama, pa tako i u toj. Da li ćemo morati da namještamo naše satove? U nekim prilikama da, u nekima ne. Svi mobilni telefoni i svi oni satovi koji se inače sami šteluju, to će uraditi i ovom prilikom.

Neko bi mogao pitati ko je zapravo taj koji suvereno odlučuje kad će se vrijeme korigovati kako ne bismo bili u neskladu s položajem sunca na nebu. Riječ je o Međunarodnom centru za Zemljinu rotaciju i servis referentnih sistema, koji je odluku o ovom usklađivanju donio 6. jula ove godine. Tu agenciju uspostavila je Svjetska astronomska unija još 1987., a korigovanje vremena postoji još od 1972, te će ovo što ćemo imati sad, biti 27. po redu vremenska korekcija.

A zašto baš sad? E, pa dogovoreno pravilo kaže da do korekcije mora doći najkasnije onda kad zaprijeti da Zemlja dođe u nesklad sa solarnim vremenom više od 0,9 sekundi.

Ovakvo naštimavanje vremena nekima je zabavno, a neki ga baš i ne vole. Astronomi ga obožavaju, kao i sve što se tiče preciznog posmatranja svemira. Svi oni koji imaju veze sa softverskim sistemima, po pravilu su na iglama, jer kompjuteri taj trenutak broje kao dvaput za redom istu sekundu, npr. 00:59:59 i onda još jednom 00:59:59.

I naravno da se mašina onda može i zbuniti. Zanimljivo je i to što su se aktuelnoj korekciji vremena, svako iz svojih razloga, jako protivili Velika Britanija i Rusija. Ali, nije im ostalo ništa nego da se prilagode, kako ne bi rizikovali da budu u raskoraku s cijelim čovječanstvom za tu jednu sekundu.

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender