23. 11. 2020.
Koliko godišnje u BiH potrošimo na cigarete

Koliko godišnje u BiH potrošimo na cigarete

Koliko godišnje u BiH potrošimo na cigarete

Prosječna kutija cigareta u BiH košta oko četiri marke, što znači da aktivni pušač, koji dnevno ispuši jednu kutiju, za 365 dana u duvanski dim pretvori blizu 1.500 maraka, što je otprilike jednako sumi dvije prosječne plate koje se zarade u BiH.

Na svijetu svake godine od zdravstvenih posljedica uzrokovanih pušenjem umire pet miliona ljudi, više od 13.000 dnevno. Ne dogode li se neke drastične promjene u popularizovanju prestanka pušenja, procjenjuje se da će do 2030. godine zbog posljedica pušenja umirati osam miliona ljudi godišnje.

Na temelju ove spoznaje u razvijenim zemljama broj pušača se smanjuje, ali u Bosni i Hercegovini je pušenje i dalje veliki javno-zdravstveni problem koji zahtijeva pažnju.

Prema podacima posljednjeg istraživanja koje je 2012. godine radio Zavod za javno zdravstvo FBiH, u BiH se bilježi 44 odsto stalnih pušača u populaciji odraslih od čega 56,3 odsto muškaraca i 31,6 odsto žena.

Takođe, prema istraživanju Telegrafa, BiH se nalazi na 10. mjestu na listi zemalja u kojima se, u odnosu na broj odraslih stanovnika, u prosjeku godišnje ispuši najviše cigareta.

Kako nam je pojasnila pomoćnica direktorice ZZJZ FBiH za stručne poslove prof. dr. Aida Ramić, tokom 2012. godine je prosječna količina dnevno popušenih cigareta kod odraslog stanovništva bila 16,9 cigareta. Muškarci dnevno puše 18,2 cigarete, a žene 14,8 cigareta.

Sa svakim dimom cigarete u tijelo se unosi 4.000 raznih hemikalija, od kojih je tristotinjak pouzdano kancerogeno.

pusenje cigarete

Trovanju je najizloženiji disajni sistem, ali nema zapravo nijednog organa koji je pošteđen negativnog uticaja duvanskog dima. Nakon malignih, kardiovaskularne bolesti druge su po redu na listi smrtnosti od pušenja. Treće su cerebrovaskularne bolesti.

Iskustva pokazuju da poskupljenja kutija cigareta imaju najjači uticaj na smanjenje potrošnje cigareta, što i ne čudi, ako se uzme da dva konzumenta nikotinskog dima u jednom domaćinstvu godišnje potroše oko 3.000 maraka.

Međutim, trend konzumacije duvanskih proizvoda kod odraslog stanovništva i pored povećanja cijena ovih proizvoda se ne smanjuje.

„Razloge za održavanje vioskog procenta pušača uprkos visokoj prodajnoj cijeni cigareta, treba tražiti u mehanizmu djelovanja sastojaka u duvanskom dimu. Oni pušenje definišu kao vodeću bolest zavisnosti, posebno nikotinske zavisnosti koja se povećava sa godinama pušačkog staža i količinom dnevno popušenih cigareta”, kaže prof. dr. Ramić.

Uprkos alarmantnim podacima, pušačima je teško prestati pušiti. Malo ko se ponosi time što puši. Čak 80 odsto pušača željelo bi prestati ili su to pokušali barem jednom u životu, samo je 20 odsto onih koji o tome ne razmišljaju.

Zavisnost je kompleksna stvar i traži kompleksan pristup. Prestanak pušenja nije događaj, već proces u kojem osobu treba pratiti.

Taj proces sastoji se od 5P, a to je: pitati svakog pacijenta za njegovu pušačku naviku, posavjetovati ga, procijeniti njegovu spremnost za prestanak, pomoći mu u tom prestanku i pratiti njegovu apstinenciju.

„Prestankom pušenja sačuvaćete zdravlje, produžićete život, uštedićete novac, smanjićete zagađenje prirode, te nećete trovati i druge ljude“, zaključuje prof. dr. Ramić.

(radiosarajevo)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender