31. 10. 2020.
Kućni ljubimci i banjalučke kafane: Nije problem u njima nego u ljudima

Kućni ljubimci i banjalučke kafane: Nije problem u njima nego u ljudima

Kućni ljubimci i banjalučke kafane: Nije problem u njima nego u ljudima

Posmatrajući brojne pse lutalice ili one koje su vlasnici ostavili ispred ugostiteljskih objekata, jer ih nisu mogli uvesti u iste, došli smo na ideju da istražimo koliko ljudi, zapravo, razmišljaju o životinjama i njihovoj ulozi u našim životima.

Krenuvši od pitanja koliko je vrata ugostiteljskih objekata u Banjoj Luci otvoreno za osobe sa kućnim ljubimaca, došli smo do ne tako pozitivnog rezultata. U svega desetak lokala su dobrodošli kućni ljubimci, dok su kod većine, nažalost, za njih vrata čvrsto zatvorena, jer oni samo, kako navode, laju i linjaju se.

Neki od lokala u kojima su kućni ljubimci dobrodošli su: Bar Palet (Bar Pallet), Mulen Ruž (Bar Moulin Rouge), Eklektik, Mister X, te Žiža.

U ovim lokalima navode da nije problem u kućnim ljubimcima, već u ljudima. Mnogima se ne dopada da sjede u istoj prostoriji s njima, smatraju da im nije tu mjesto i sl., pa su se u navedenim lokalima potrudili da to riješe tako što su u određenom dijelu prostorije samo osobe s kućnim ljubimcima, a u drugom dijelu osobe koje su protiv toga. Neki od njih  su to riješili na drugačiji način, kako kažu: „Ako se nekome ne dopada, može izaći.“ Oni smatraju da osobama dobrog srca životinje ne smetaju, a oni drugi im i ne trebaju tu.

Vlasnik Žiže, Ognjen Popović, je naveo: „To bi trebalo da bude nešto sasvim normalno, sasvim prirodno, ukoliko ih ljudi odgovorno paze, ukoliko su vlasnici iole ljudi onda su sve životinje dobrodošle.“

Svi su se složili u tome da životinje doprinose pozitivnoj atmosferi samim tim što su one iskrene. Ako ih nešto usrećuje ili nervira, to se na njima vidi, ne znaju glumiti, pa je lijepo biti u njihovom društvu.

Kao što i sam Artur Šopenhauer (Arthur Schopenhauer – njemački filozof) navodi: „Kako bismo ozdravili od beskrajnog prenemaganja, lažljivosti i podlosti ljudi, a da nema pasa kojima možemo gledati u iskreno lice bez nepovjerenja?“

Nakon svega ovoga, pitamo se zašto bi nekome smetali kućni ljubimci, ko je najveći krivac što za njih gotovo nigdje nema mjesta? Većina je u ovome pronašla istog krivca, a to je država i to radi toga što ne pomaže, ne zalaže se za životinje, pa se vlasnici ugostiteljskih objekata teže odlučuju da otvore vrata i kućnim ljubimcima, jer to znači i veće troškove za njih.

Zašto se u našem društvu potcjenjuju životinje kada su one ono najiskrenije što nam je ostalo? Uz njihovu pomoć postajemo odgovorniji, ali i svjesniji drugih bića oko sebe. One nam pomažu na brojne načine, osjećaju promjene našeg raspoloženja, promjene unutar našeg tijela, te nas mogu, na njima svojstven način, upozoriti. Životinje su naše ogromno bogatstvo, mnogo čine za nas, a mi im ne pokazujemo zahvalnost, ne cijenimo ih dovoljno. Pa, kada ćemo ih početi cijeniti? Mi se nadamo da ćete nakon ovoga razmisliti više o tome i da ih nećete odbacivati, jer i životinje su živi organizmi koji imaju osjećanja, i oni pate kada su odbačeni, a opet brže oproste nego bilo koji čovjek.

„Čovječe, ne ponosi se svojom “superiornošću” nad životinjama, jer one su bez grijeha, dok ti svojom veličinom oskrvnjuješ zemlju.” Dostojevski

(Kristina Sekerez/mojKontakt)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender