28. 10. 2020.
Da mrvice budu zdrava djeca: O malim herojima koji se rađaju prije vremena

Da mrvice budu zdrava djeca: O malim herojima koji se rađaju prije vremena

Da mrvice budu zdrava djeca: O malim herojima koji se rađaju prije vremena

Na inicijativu grupe majki u Banjaluci je osnovano Udruženje roditelja prijevremeno rođene djece u Republici Srpskoj pod nazivom “Mrvice”. Cilj formiranja udruženja je pomoć i podrška porodicama koje imaju prijevremeno rođenu djecu, ali i podizanje svijesti javnosti o ovoj pojavi.

„Najveća pomoć mamama u ovakvim slučajevima jesu druge majke sa pozitivnim iskustvima, majke kod kojih mogu da vide bebe koje su rođene sa težinom manjom od kilograma, da su to sada velika djeca, zdrava djeca u sportu i raznim aktivnostima i to je ono što je za njih najveće ohrabrenje. Prijevremeno rođenoj djeci je potrebno da dosta rade vježbice da bi se podstakao razvoj mozga tako da su te prve godine života, iščekivanja prvih riječi i prvih koraka izuzetno stresni za sve porodice.  Prvi problem sa kojim se porodilje susreću jeste šok, a kasnije dolaze vrijeme kada ugledamo svoje male heroje, male divove koji prolaze zaista teške trenutke gdje dolazi do niza medicinskih komplikacija koje treba da prevaziđu i tu dolazi“, kaže Milada Šukalo iz ovog udruženja za Kontakt radio.

Doktorka Branka Đajić Cincarević kaže da jedna trećina prijevremenih porođaja nastaje zbog maternalnih i fetalnih komplikacija, tj. komplikacija od strane majke i strane ploda i većina nastaje zbog prijevremenog prsnuća plodovih ovoja, a za jednu trećinu je uzrok nepoznat.

„Porodiljama se savjetuje se mirovanje, uzimanje nalaza o ifnekcijama. U slučaju kontrakcija daje se terapija. A ako postoje komplikacije druge vrste, uključuju se i stručnjaci iz druge strane medicine,“ kaže Đajić Cincarević.

Stručnjaci apeluju da se ovih beba ne sjetimo samo kada je „Svjetski dan prematuriteta“ već da čitave godine provodimo akcije koje bi uljučile i donacije.

„Potrebno je da se snabdijemo novim aparatima koji bi njima omogućili što udobniji boravak i način liječenja i da bismo popravili stopu preživljavanja i kako bismo smanjili broj komplikacija kod tih naših malih heroja.  Kadra nema mnogo, ali je fokus na aparatima. Zaista su ti aparati i osavremenjavanje naše intenzivne njege omogućili da stopa preživljavanja te djece na našoj klinici bude između 88 i 94 odsto, a ako uključimo tu anomalije i taj ekstremni prematuritet, onda zbog uslova u kojima radimo mi smo prezadovoljni ovim jer možemo da stanemo rame uz rame sa razvijenijim zemljama , ali mislimo da možemo bolje samo nam fali tih aparata“, objašnjava dr Vesna Novaković.

Onda dodaje da u se u svijetu  oko 15 miliona beba rađa prije termina, a milion beba umre zbog rađanja prije vremena ili komplikacija zbog toga.

„Mi nemamo tačne podatke koliko se prijevremeno rođenih beba svake godine rodi u Republici Srpskoj, a na klinici se broj ukupnih porođaja godišnje, u posljednjih deset godina, kreće između 2803 do 3200, imamo oko 160 do 200 beba koje se rode prije vremena“, kaže ona.

Dragica Jojić, neonatolog, kaže da prijevremeno rođene bebe ne uspijevaju same da se hrane i zahtijevaju ishranu preko sondi, a u kasnijoj fazi bebe ojačavaju i uspijevaju da samostalno imaju sve životne funkcije.

„Uslovi koje bebe zahtijevaju jeste topla sredina i zato su neophodni inkubatori. Kako su to nezreli organi većini beba je potrebo da se stave u inkubator i da imaju pomoć za disanje, i na respirator, da bi mogli da prebrode prelazni period. Ako je dijete startno imali velike razvojne probleme onda je njegov razvoj otežan i zahtijeva simulaciju. Mi imamo bebe koje su ugrožene i zavisi kakav će dalji oporavak biti. Kod jednog velikog procenta dobijemo sasvim zadovoljavajući efekat, a kod nekih imamo posljedice na razvoj koji se tek za dvije tri godine mogu svrstati u neku kategoriju od kjih je cerebralna paraliza krajnja najteža forma“, navodi dr Jojić.

(mojKontakt)

 

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender