Staljin u počasnom temelju “državnosti” BiH

Danas se u Federaciji BiH proslavlja “Dan državnosti”, dok je u Republici Srpskoj običan radni dan.

Vlasti u FBiH praznuju 25. novembar kao državni praznik jer smatraju da je tog datuma “obnovljena državnost BiH”, koja je, kako se smatra, prekinuta turskim osvajanjem srednjovjekovne Bosne u 15. vijeku.

25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu održano je Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH).Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine. ZAVNOBiH je bio priprema za zasjedanja AVNOJ-a na kome je stvorena takozvana druga Jugoslavija.

Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ, što u startu dolazi u sukob sa nekim stavovima proklamovanim na samoj sjednici.

Čuveni dr Ivo Lola Ribar na toj sjednici rekao je:

“Danas treba da se postavi princip narodnog samoodređenja što znači da sam narod bez ičije pomoći sa strane ostvari pravo da i u budućnosti sam ravna svojom sudbinom, izgradivši putem narodno-oslobodilačke borbe temelje jedinstva i bratstva. Bosna i Hercegovina stvorila je uslove za ostvarenje princip a narodnog samoodređenja”

U  samoodređenje i volju naroda da bez ičije pomoći ostvari pravo da sam ravna svojom sudbinom, ne uklapa se rezolucija o budućnosti u kojoj će taj isti narod ekskluzivno zastupati samo ZAVNOBIH i AVNOJ.

Dalje, u referatima iznesenim na zasijedanju ZAVNOBIH pričalo se o tome kako se “ne radi  samo o oružanoj borbi i vojničkim pobjedama…Radi se o onome što je ta oružana borba omogućila, a to je stvaranje istinski narodne, demokratske vlasti na velikom dijelu naše oslobođene zemlje”.

Kao što znamo, politički sistem u Jugoslaviji nakon 1945. nije bio demokratski, a ovi koji se danas nazivaju demokratama školu politike učili baš u partiji koja je tekovina ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a i još se borimo da te naše demokrate oslobodimo navika koje su stekli u tada jednoj jedinoj partiji.

Podsjetimo, godina u kojoj se sjednica održava je 1943., a rat je počeo 1941. godine. Dakle, na sjednici ZAVNOBIH, na kojoj se stvaraju pretpostavke za buduću republiku BiH u okviru Jugoslavije, govori se i sljedeće:

“Prilaženje bosanskih Muslimana i Hrvata na pozicije aktivne borbe protiv fašističkog okupatora razvija se, s obzirom na burni razvitak situacije u svijet, kod nas sporo. Još je živa, a čak u širim hrvatskim slojevima Bosne i Hercegovine kobna zabluda, da je takozvana Nezavisna Država Hrvatska doista hrvatska država. Kakva takva ali ipak hrvatska”

Kao zadatak broj 1. na sjednici u Mrkonjić Gradu zadato je jačanje Narodno-oslobodilačke vojske, formiranje novih brigada i divizija i mobilisanje novih boraca, a u prvom redu, jasno se navodi: Muslimana i Hrvata.

Na jednom mjestu se, možda i nenamjerno, objašnjava kako je započeta i ojačana Narodno-oslobodilačka borba.

“Na poziv Komunističke Partije najbolji sinovi Bosne i Hercegovine digli su se na oružje protiv fašističkih okupatora i njegovih ustaških sluga. Oni su okupljali u partizanske odrede srpske seljačke mase koje su bježale od ustaškog noža…”

Teza da je ustanak protiv fašističkih okupatora i njihovih ustaških sluga nastao među Srbima, upravo zbog ustaškog terora, potvrđena je, kao što vidimo i u samom ZAVNOBIH.

Zanimljivo je da je na tom zasijedanju ZAVNOBIH Dušan Ivezić predsjednik Oblasnog NOO-a za Bosansku Krajinu predložio počasno predsjedništvo u koje je, između ostalih izabran i Josif Visaironovič Staljin, čijoj su se hrabroj Crvenoj armiji koja protjeruje fašističke izrode sa Svete ruske zmelje divili delegati ZAVNOBIH – ostalo je zapisano u zapisniku sa zasjedanja.

(mojKontakt/Ž. Svitlica)