29. 09. 2020.
Rojters piše o ustaškoj ploči u Јasenovcu

Rojters piše o ustaškoj ploči u Јasenovcu

Porast neofašizma u Hrvatskoj

Američki magazin Smitsonijan piše da se Hrvatska nalazi na raskršću između negiranja i stvarnosti dok neofašizam u toj zemlji raste.

Izdavač Smitsonijana je najveći muzejski i istraživački centar na svijetu i u tekstu analizira zbog čega su hrvatski Јevreji bojkotovali obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Holokausta, prenosi portal Indeks.

Dan sjećanja na žrtve Holokausta prilika je za podsjećanje na one koji su ubijeni, kako bi se suprotstavili takvom zločinu u budućnosti.

Ali, u jednoj zemlji, Јevreji ove godine nisu bili prisutni na svečanosti u njihovu čast.

Kako navodi Smitsonijan, sve agencije su pisale da je hrvatska jevrejska zajednica bojkotovala Dan sjećanja na Holokaust u znak protesta zbog neuspjeha hrvatske vlade u borbi protiv današnjeg nacizma.

To je druga godina da su Јevreji bojkotovali Dan sjećanja u Hrvatskoj, a AP navodi da je ovogodišnji bojkot bio podstaknut postavljanjem memorijalne ploče u Јasenovcu koja uključuje frazu “Za dom spremni”, koju su koristile ustaše.

Za hrvatske Јevreje “Za dom spremni” nije samo skup tri riječi, već slogan mržnje koji se čuje sve više kako se neofašizam širi u Hrvatskoj.

Ni Јasenovac nije obično mjesto u Hrvatskoj, već je to mjesto bivšeg logora smrti u kojima je, kako navodi Smitsonijan, “do 99.000 Јevreja, Srba, Roma i drugih nekatoličkih manjina” ubijeno od strane ustaša u Drugom svjetskom ratu.

Ne samo da je ploča s ustaškim pozdravom podstakla kontroverze oko Јasenovca, nego je i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, uhvaćen kako na video-snimku dovodi u pitanje broj žrtava u logoru.

Mesić se nakon objave snimka izvinio, ali mnogi Hrvati ne vjeruju da su Hrvati sarađivali sa nacistima i ubili hiljade Јevreja, već insistiraju da su to učinili komunisti.

Hrvatski predsjednici imaju burnu istoriju negiranja Holokausta.

Mesić se, doduše, izvinio svojevremeno Јevrejima zbog uloge Hrvatske u Holokaustu, dok prvi hrvatski predsjednik, nakon što je zemlja postala nezavisna nakon raspada Јugoslavije, Franjo Tuđman, nije to učinio. Godinu dana pre stupanja na dužnost, Tuđman je objavio je knjigu “Bespuća istorijske stvarnosti” u kojoj se negira da se Holokaust ikada dogodilo.

Tuđman se na kraju izvinio zbog svoje knjige, ali hrvatska tradicija negiranja Holokausta i dalje traje.

Četvrta predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović koja je izdala saopštenje u kojem proglašava ustaški režim zločinačkim, uhvaćena je na fotografiji u novembru kako pozira sa zastavom tog istog režima.

Drugi u Hrvatskoj, poput sudija i školskih vlasti, radili su na suzbijanju istorije Holokausta u Hrvatskoj.

Za sve snažniju hrvatsku desnicu, revizionizam je prilika za pronalaženje jakih heroja i trijumfalne prošlosti naroda koji je često bio pod udarom rata, geopolitike i društvenih nemira, ali i prikrivanje istorijskih istina.

Međutim, ništa ne može poništiti ono što su hrvatski Јevreji pretrpjeli tokom Holokausta.

Smatra se da je ubijeno više od 30.000 Јevreja, zajedno sa gotovo cijelom romskom populacijom Hrvatske i BiH.

Iako su nacisti ubili mnoge, većina je zaklana od strane hrvatskih ustaša, a samo je 5.000 Јevreja preživjelo Drugi svjetski rat, a danas se procjenjuje da ih je 2.000 ostalo u Hrvatskoj.

Ostaje da se vidi hoće li hrvatski Јevreji bojkotovati i sljedeće godine obilježavanje Holokausta, odnosno hoće li ih nastavak uspona hrvatske desnice ponovo na to natjerati, zaključuje Smitsonijan i dodaje da će hrvatska istorija ostati bojno polje za one čije su porodice desetkovane u Holokaustu, i one koji nalaze politički korisnim da to ignorišu.

Izvor: Tanjug

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender