30. 11. 2020.
U Srpsku zabranjen uvoz mandarina iz Turske

U Srpsku zabranjen uvoz mandarina iz Turske

Pesticidi spustili rampu za mandarine

Povećano prisustvo pesticida spustilo je rampu u proteklih sedam dana za 42 tone mandarina koje su na domaće tržište putovale sa turskih plantaža.

U Inspektoratu RS kažu da je fitosanitarna inspekcija u dva navrata proteklih dana zabranila uvoz po 21 tonu mandarina porijeklom iz Turske, čime se broj spornih pošiljki ovog voća tokom ove godine popeo na pet.

– Ukupna količina mandarina za koju smo izrekli zabranu uvoza dostigla je oko 80 tona – kazali su u Inspektoratu.

Naglasili su da su sporne pošiljke pronađene tokom redovnog inspekcijskog pregleda hrane pri uvozu, te da su zahvaljujući radu inspektora, stručnoj procjeni rizika i pravovremenim identifikovanjem potencijalnih nepravilnosti spriječili uvoz hrane koje nije bila bezbjedna za ljudsku upotrebu.

Pojasnili su da su u svih pet slučajeva u okviru pregleda pošiljki, za potrebe laboratorijskog ispitivanja izvršili uzorkovanje mandarina, te da su rezultati pokazali da je sadržaj pesticida fenvalerat iznad vrijednosti propisanih Pravilnikom o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla.

– Uvoznici spornih pošiljki, koji su sa područja FBiH i Brčko distrikta, u svih pet kontrola su tražili superanalizu, kojom je potvrđena prva analiza, na osnovu čega su donesena rješenja o zabrani uvoza mandarina, te je naloženo vraćanje pošiljaocu ili uništavanje – rekli su u Inspektoratu RS i dodali da su o utvrđenim nepravilnostima i izrečenim mjerama obavijestili nadležne inspekcijske organe u FBiH i Brčko distriktu kako bi blagovremeno izvršili kontrolu kod uvoznika.

O svemu su informisali i Agenciju za bezbjednost hrane BiH kako bi se razmotrile potrebe o eventualnom pojačanom nadzoru.  

Direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” u Prijedoru Murisa Marić kaže da BiH i dalje spada u zemlje trećeg svijeta na čija tržišta stižu proizvodi sumnjivog kvaliteta, ali da slučaj sa mandarinama uliva nadu građanima da jedu zdravstveno ispravnu hranu.

– Spornih pošiljki ima svuda, ne samo na našem tržištu, ali ovi slučajevi su dokaz da inspekcija dobro radi svoj posao i da se kontroliše roba iz uvoza, iako su potrošači često skeptični u vezi s tim pitanjem – rekla je Marićeva.  

Profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci Siniša Mitrić kaže da se količina proizvoda sa povećanim koncentracijom pesticida u EU godišnje kreće između 2,5 i 3,5 odsto, a da je taj procenat u BiH i manji.

– Prošle godine u BiH je ispitano oko 800 uzoraka proizvoda, a samo kod malog broja njih vrijednosti su bile iznad dozvoljenih. To se dešava i u zemljama sa najuređenijim sistemima kontrole i nema razloga za zabrinutost građana – rekao je Mitrić.

Prema njegovim riječima, mentalitet potrošača i kultura ishrane donekle “sili” trgovce i proizvođače da  koriste pesticide u većoj mjeri.

– Svi hoće da jedu sve u bilo koje doba godine, a da bi to bilo moguće i da bi se proizvod sačuvao od truljenja mora se zaštiti. Naravno to treba biti u skladu sa normama i pravilima, ali se dešavaju i iskakanja kao što je slučaj sa mandarinama – naveo je Mitrić.

 

Uticaj na zdravlje

Siniša Mitrić je istakao da pesticidi na zdravlje ljudi utiču u zavisnosti od količina unijetih u organizam.

– Najugroženije je zdravlje proizvođača i traktorista koji godišnje i po 100 dana provedu radeći sa pesticidima. S obzirom na našu kulturu ishrane loše bi bilo ako bi se povišene koncentracije pesticida našle u pšenici, s obzirom na količine hljeba koje jedemo – pojasnio je Mitrić i dodao da je upotreba pesticida u proizvodnji nužna jer za sada nema alternativnih rješenja koja bi suzbila pojavu štetnih organizama u poljoprivredi. 

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender