26. 11. 2020.

Šeranić: Očekuje nas ozbiljan posao uređivanja zdravstvenog sistema

“Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti krojen je po mjeri pacijenta, struka dobija više na značaju, a sistem bi trebalo da bude racionalniji i efikasniji.  Takođe, nastavljamo sa projektima koje smo planirali i veliki dio njih već i započeli. U planu je ili je počela realizacija projekata ukupne vrijednosti oko 180 miliona KM”, istakao je ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić.

U protekloj godini realizovani su brojni projekti i izdvojena značajna sredstva sa ciljem unapređenja oblasti zdravstvenog sistema i socijalne zaštite. Da li ste zadovoljni postignutim rezultatima u 2019. godini i šta biste izdvojili kao najznačajnije?

Nastojim da sav svoj rad usmjerim na konkretne potrebe ljudi i tako ćemo nastaviti i u budućnosti. Kada je u pitanju socijalna i dječija zaštita uveli smo ili proširili tri nova prava zaštitu majki i djece, poslodavcima omogućili da ne plaćaju porodiljsko odsustvo za radnice, za osobe sa invaliditetom proširili smo prava na lično invalidninu i povećali iznos, parovi koji se bore sa sterilitetom zahvaljujući novom zakonu dobili su veću sigurnost i zaštitu u postupcima vantjelesne oplodnje, za mlade smo u okviru strategije predvidjeli mjere za očuvanje reproduktivnog zdravlja itd. Takođe, donijeli smo i strategiju posvećenu osobama starije životne dobi. Nastojali smo da ti zakonski okviri i strategije budu putokazi za rad cjelokuponog sistema, da daju jasnu viziju razvoja i da svi zajednički, svakim danom, pomjeramo stvari na bolje.

U godini koja je na izmaku nastavljen je trend brige o licima sa invaliditetom. Šta je to konkretno urađeno kada je u pitanju ova kategorija društva i kako se to odrazilo na svakodnevni život ovih lica?

Izmjenama Zakona o socijalnoj zaštiti, koje smo dogovorili sa predstavnicima saveza i udruženja osoba sa invaliditetom pravo na ličnu invalidninu smo ozakonili, a predviđen je nešto veći iznos za lične invalidnine, od devet do 15 odsto prosječne plate ostvarene u Republici Srpskoj u prethodnoj godini. Takođe, novina koju donose izmjene i dopune ovog zakona su i proširenje obima korisnika. Pravo na ličnu invalidninu na mjesečnom nivou moći će da ostvare i osobe sa oštećenjem sluha, osobe koje imaju potrebu za hemodijalizom i oboljeli od rijetkih bolesti. Sredstva za isplatu ličnih invalidnina obezbijeđena su u Budžetu Republike Srpske. Na godišnjem nivou za isplatu ovog prava potrebno je oko 8,3 miliona KM.  U stalnom sam kontaktu i razgovorima sa predstavnicima saveza i udruženja i pomno se prate mjere koje smo se obavezali da ćemo sprovesti na osnovu Strategije unapređenja društvenog položaja lica sa invaliditetom u Republici Srpskoj od 2017. do 2026. godine. Za isplatu prava iz oblasti socijalne zaštite, Vlada Republike Srpske godišnje iz Budžeta izdvoji oko 30 miliona KM.

Premijer Višković je najavio da se od sljedeće godine može očekivati da se pacijenti iz Srpske u Srbiji tretiraju kao ‘domaći’. Koliko će to doprinijeti zdravstvenom sistemu Republike Srpske i kakve se posljedice očekuju?

Očekujemo potpisivanje sporazuma između Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i Republičkog fonda zdravtsvenog osiguranja Srbije kojim bi se našim pacijentima, kojima je to neophodno, omogućilo liječenje u svim zdravstvenim ustanovama u Srbiji, a ne samo onima sa kojima FZO ima potpisan ugovor. Osim toga, cijene liječenja naših pacijenata biće mnogo povoljnije za naš Fond, pa ćemo samim tim imati više novca na raspolaganju za finansiranje zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj.

Ukupno gledano, zahvaljujući značajnim ulaganjima u objekte, opremu i edukaciju kadra, broj naših osiguranika koji se upućuju na liječenje izvan Republike Srpske se smanjuje, što govori o razvoju sistema i ogromnom napretku u proteklim godinama. Neke od dijagnostičkih ili terapijskih procedura koje su bile nedostižne za naš sistem sada se svakodnevno rade u našim bolnicama, a o uspjesima naših ljekara zna se i daleko izvan naših granica.

Značajan pomak ostvaren je i oblasti brige o licima sa Daunovim sindromom, gdje su ta lica uz pomoć Daun sindrom centra iz Banjaluke po prvi put uključena u neke društvene aktivnosti kao što su gluma, sport, rad u lokalima i slično. Kada su u pitanju lica sa Daunovim sindromom, šta građani mogu očekivati od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i narednom periodu, koji su naredni koraci?

To su sjajni mladi ljudi, okupljeni u nekoliko udruženja, koji su mi pružili tu privilegiju da budem dio među njima i podržim njihove aktivnosti, da se međusobno bodrimo i radujemo uspjesima jedni drugih.  Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske zagovara i u svojim politikama jasno definiše potrebu rada na stvaranju boljih uslova za unapređenje rasta i razvoja svakog djeteta. Niko ne zna granice i mogućnosti djeteta, ali treba pružiti priliku i stvoriti okruženje, da bez obzira na poteškoće u njegovom razvoju, svako dijete dosegne svoj individualni, puni potencijal. Veliko divljenje imam prema ljudima koji su svoje znanje, energiju i ljubav posvetili cilju da pomjeraju te granice. Ne samo mi iz zdravstvenog sektora, nego cjelokupno društvo ima obavezu da im u tome maksimalno pomogne. Značajna je uloga i dnevnih centara za podršku djeci sa smetnjama u razvoju i tu je ključna uloga lokalnih zajednica.

Naš zajednički zadatak je da ih zaštitimo od diskriminacije i na vrijeme prepoznamo njihove probleme, potrebe i želju da se igraju, odrastaju u zajednici, uče i u odrasloj dobi dobiju priliku za zaposlenje i maksimalno osamostaljivanje.

U 2019. se radilo i na povećanju plata zdravstvenim radnicima. Kako ocjenjujete trenutni položaj zdravstvenih radnika u Srpskoj?

U ovoj godini potpisana je Odluka o utvrđivanju cijene rada za sva zaposlena lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske, a kojom se cijena rada za zaposlene u oblasti zdravstva od 1. oktobra 2019. godine povećala sa 135 na 145 KM. Svjesni smo da nije mnogo, ali u tom trenutku je bilo maksimalno moguće. Od prvog dana vrata mog kabineta su otvorena za razgovore sa svim sidnikatima i ono što je bio njihov zajednički zahtjev sada želimo da sprovedemo u djelo – da dođemo do najboljeg modela pravednijeg vrednovanja rada u zdravstvenom sistemu.  Želimo da vrednujemo složenost posla unutar zdravstvenih ustanova i nagradimo one koji nose najveći teret u zdravstvenom sistemu.

Šta građani Republike Srpske mogu da očekuju u 2020. godini, kada je u pitanju oblast zdravstvenog sistema i socijalne zaštite?

U narednoj godini donijećemo novi paket zakona u zdravstvu, jer nas očekuje ozbiljan posao uređivanja sistema. To je novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o zdravstvenom osiguranju i Zakon o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u oblasti zdravstva.

Ovom poslu prethodile su nam kvalitetne analize stanja, koliko smo povećali potrošnju za liječenje bazirane na trendovima i konkretnim podacima, zbog čega je to tako, kakva nam je demografsko-epidemiološka slika, gdje možemo da uštedimo, da uvežemo sistem, da povećamo produktivnost naročito u domenu dijagnostike…Drugim riječima, kako možemo da olakšamo „prolazak“ pacijenata kroz sistem, kako da povećamo produktivnost ili da unaprijedimo sistem da pacijent bude zadovoljan, a zdravstveni radnik adekvatno vrednovan za svoj rad.
Konkretno novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti krojen je po mjeri pacijenta, struka dobija više na značaju, a sistem bi trebalo da bude racionalniji i efikasniji.

Takođe, nastavljamo sa projektima koje smo planirali i veliki dio njih već i započeli. U planu je ili je počela realizacija projekata ukupne vrijednosti oko 180 miliona KM. To su projekti izgradnje nove bolnice u Doboju, kardiohirurgije i specijalističkih ambulanti u UKC Republike Srpske, izgradnja i dogradnja bolnice u Zvorniku, dogradnja i modernizacija bolnice Foča i Specijalne bolnice Mlječanica, sanacija prizemlja objekta odjeljenja psihijatrije Bolnice u Prijedoru, rekonstrukcija i nadogradnja dijela bloka Bolnica Gradiška, kao i izgradnja objekta upravne zgrade sa administracijom u Bolnici u Istočnom Sarajevu.

(Banjaluka.net)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender