13. 07. 2020.
Predsjednik Privredne komore RS: Smanjenje poreza i doprinosa nasušna potreba

Predsjednik Privredne komore RS: Smanjenje poreza i doprinosa nasušna potreba

Predsjednik Privredne komore RS: Smanjenje poreza i doprinosa nasušna potreba

Borko Đurić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekao je da privrednici unazad nekoliko godina ukazuju na problem nedostatka adekvatne radne snage i odlazak jednog broja onih koji su privredi potrebni.

On kaže da je Zakon o PDV-u odavno zreo za izmjenu te da je nedopustivo tolerisanje zloupotrebe instituta “najniže plate”, jer se time stvara nelojalna konkurencija i šteti budžet. 

“Tu se treba, može i mora, uraditi mnogo više aktivnijom ulogom socijalnih partnera ili potpuno ukinuti socijalni dijalog, pa neka Vlada odlučuje sama, što sigurno ne bi bilo dobro rješenje. Dakle, malo više tolerancije i međusobnog razumijevanja i eto dogovora”, kaže Đurić. 

U poslovnom smislu, kakva je bila 2019. godina?

ĐURIĆ: Poslovna aktivnost odvijala se u, reklo bi se, prilično složenim uslovima, što je rezultiralo padom industrijske proizvodnje 12,2% u prvih 10 mjeseci u odnosu na isti period prethodne godine. Tome su u najvišem stepenu doprinijeli nepredviđeni problemi u energetskom sektoru, Rafineriji Brod, Hidroelektrani Dubrovnik II, remonti u termoelektranama. Kada se tome dodaju nesređeni politički odnosi na nivou BiH, neformiranje vlasti više od 14 mjeseci, što je zaustavilo finansiranje velikih infrastrukturnih projekata iz ranije odobrenih kredita, nedostatak radne snage uz značajan odlazak mladih ljudi, dobija se kompletna slika uslova privređivanja u godini iza nas. Proteklu godinu karakteriše i nekoliko započetih reformskih aktivnosti koje, dugoročno posmatrano, treba da obezbijede povoljnije uslove privređivanja. Obezbijeđene su i neke olakšice, ali to nije bilo dovoljno da se nastave ranije postignute stope rasta, te već od samog početka 2019. godine imamo pad industrijske proizvodnje u odnosu na isti period 2018. 

Prošlu godinu obilježio je manjak radne snage, a po svemu sudeći tako će biti i ove 2020. Gdje Vi vidite rješenje i kako zadržati te ljude

ĐURIĆ: S obzirom na to da smo, kao asocijacija privrednika, na izvoru informacija kada su u pitanju potrebe, a u vezi s tim i problemi s kojima se privrednici suočavaju, unazad nekoliko godina ukazujemo na problem nedostatka adekvatne radne snage i odlazak jednog broja onih koji su i nama potrebni. Razlozi za to su veoma kompleksni, pa je i rješenje ovog problema isto tako kompleksno. Mislim da neki započeti reformski procesi mogu doprinijeti zaustavljanju ovih trendova, a zatim u doglednoj budućnosti omogućiti i masovniji povratak, jer ne treba gubiti iz vida činjenicu da nigdje ne teku med i mlijeko. Reforma obrazovnog sistema, eliminacija sive ekonomije, veće plate, viši stepen političke sigurnosti, zapošljavanje prema kriterijumu stručnosti, sigurnija budućnost kroz perspektivnije strategije uz jasne politike za njihovo sprovođenje i, naravno, značajnija ulaganja u tehnološki razvoj, kao garanciju da će imati gdje da upotrijebe stečeno znanje i obezbijede egzistenciju. U suštini, neophodno je realizovati cilj broj jedan Programa ekonomskih reformi – podizanje konkurentnosti privrede s ciljem povećanja plata. Tu se nalazi ključ rješenja gotovo svih problema. To podrazumijeva jeftiniju i efikasniju javnu administraciju, bolje sudstvo, zdravstvo, obrazovanje u skladu s potrebama tržišta rada, javna preduzeća u funkciji potreba ostatka privrede, značajna ulaganja u tehnološki razvoj. Jednostavno, svi segmenti društva moraju biti u funkciji razvoja. Mi se zalažemo da se u narednom trogodišnjem periodu za potrebe tehnološkog razvoja privrede izdvoji po 100 miliona KM grant sredstava na godišnjem nivou kao 30% učešća u projektima, što bi uz 70% sredstava koja bi obezbijedili privredni subjekti predstavljalo ulaganje u trogodišnjem periodu od milijardu KM, što bi bitno popravilo produktivnost i konkurentnost naše privrede i otvorilo nove mogućnosti zapošljavanja visokoobrazovanih kadrova, za kojima nema potreba na tržištu rada, a koji bi uz dodatno edukovanje našli svoje mjesto u privredi. Sredstva predviđena budžetom za 2020. godinu, iako u skromnom iznosu, mogu poslužiti kao pilot projekat na kojem bi se testirali kriterijumi plasiranja i očekivani efekti ulaganja po ovom projektu. Vjerujemo da će Vlada i drugi donosioci odluka imati dovoljno razumijevanja za ovaj prijedlog, jer se ovo uklapa u opredjeljenje za ubrzanu digitalizaciju u Republici Srpskoj.

Šta je ono što najviše nedostaje tržištu radne snage Republike Srpske?

ĐURIĆ: Najkraće rečeno, nedostaje usklađenost ponude s potrebama tržišta rada. Zbog toga je neophodno ubrzano sprovoditi započete reforme obrazovnog sistema, kako bi se obrazovali kadrovi potrebni privredi, a ne nezadovoljni ljudi koji će odlaziti u inostranstvo da rade nižerazredne poslove ili uzaludno čekati odgovarajući posao na Zavodu za zapošljavanje. 

Posljednjih nekoliko dana aktuelna je priča o izmjeni Zakona o PDV-u. Koji su zahtjevi privrede kada je u pitanju taj zakon i kako bi na privredu eventualno uticalo povećanje stope?

ĐURIĆ: Zakon o PDV-u je odavno zreo za izmjene. Zahtjevi privrede proističu iz iskustva dugogodišnje primjene postojećeg zakona i odnose se na produženje roka za plaćanje PDV-a sa 10. u mjesecu do kraja mjeseca, skraćenje roka povrata PDV-a na 30 dana, zatim redefinisanje prekršajnih odredaba na način da se propiše prekršajna kazna u novčanim rasponima, a ne u procentima, ali i smanjenje novčanih kazni za ovlašteno lice koje radi za pravno lice, jer trenutno podliježe istoj novčanoj kazni kao i pravno lice. Zahtjev privrede je i podizanje PDV praga za sve obveznike na 100.000 KM po uzoru na rješenje u okruženju. Eventualno povećanje stope PDV-a predstavljalo bi novo opterećenje za privredu. Međutim, ukoliko bi ipak do toga došlo, ta sredstva bi morala prvenstveno biti iskorištena za smanjivanje poreza i doprinosa na plate, kao i već spomenutih grantova za tehnološki razvoj privrede. U svakom drugom slučaju, to bi značilo dodatno gušenje privrede, što bi, naravno, značajno osjetili i građani. 

Privreda već godinama traži smanjenje poreza i doprinosa, međutim malo šta se radi na tome. Može li se očekivati snažniji privredni rast bez smanjenja poreza i doprinosa?

ĐURIĆ: Smanjenje poreza i doprinosa je nasušna potreba, ali to mora ići uporedo sa suzbijanjem sive ekonomije i iznalaženjem modela ravnomjerne i dosljedne primjene zakona na sve platioce poreza i doprinosa. Nedopustivo je tolerisanje zloupotrebe instituta “najniže plate”, čime se stvara nelojalna konkurencija i šteti budžet. Tu se treba, može i mora uraditi mnogo više aktivnijom ulogom socijalnih partnera ili potpuno ukinuti socijalni dijalog, pa neka Vlada odlučuje sama, što sigurno ne bi bilo dobro rješenje. Dakle, malo više tolerancije i međusobnog razumijevanja i eto dogovora.

Srbija, Albanija i Makedonija idu u smjeru “mini-Šengena”, odnosno uvezivanja privrede, tržišta rada itd. BiH je izrazila želju da ide tim putem. Kako Vi gledate na te integracije s obzirom na to da se CEFTA danas ne poštuje?

ĐURIĆ: Sa stanovišta bržeg protoka robe i ljudi, to bi sigurno bilo dobro, po nekim pitanjima bi bilo neutralno, a po nekim, mislim da bi moglo biti i štetno. To bi nas stavilo u isti lonac, što bi moglo biti rizično u situacijama kad neka od strana ne želi da poštuje dogovorene principe, kao što je slučaj sa CEFTA. Nisam baš optimista kad su u pitanju očekivani pozitivni efekti, jer se o eventualnim negativnim uopšte ne govori, a i ne vjerujem da će to u dogledno vrijeme zaživjeti.

Da li je došlo vrijeme za redefinisanje CEFTA i može li se to uraditi bez Evropske unije?

ĐURIĆ: Praksa pokazuje da već duže od godinu CEFTA uopšte ne funkcioniše, što prolazi nekažnjeno za one koji ovaj sporazum drastično krše. Bilo je i ranije kršenja CEFTA, ali ovo što je uradila Priština pokazalo je sve nedostatke mehanizama zaštite, kao i nemoć ili nepostojanje želje EU da pomogne u rješavanju tog problema. To baca sumnju na mogućnost bilo kakvih integracionih procesa na ovim prostorima, ukoliko ne budu primjenjivani isti standardi za sve, a dok EU ne shvati da je ovo prostor koji joj po mnogo čemu pripada. 

(Nezavisne)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender