18. 01. 2022.
Cvjeta uvoz hrane, a naša trune na deponijama: Domaći farmeri ne znaju šta će s proizvodima

Cvjeta uvoz hrane, a naša trune na deponijama: Domaći farmeri ne znaju šta će s proizvodima

Cvjeta uvoz hrane, a naša trune na deponijama: Domaći farmeri ne znaju šta će s proizvodima

Prekomjeran uvoz gotovo svih poljoprivrednih kultura glavni je razlog što domaći farmeri nisu u mogućnosti da prodaju ono što su teškom mukom proizveli, pa na deponijama završavaju ogromne količine ovih proizvoda, prije svega povrća.

a to upozoravaju domaći farmeri, koji naglašavaju da im nikada nije bilo teže i da se ne zna ko je u goroj poziciji voćari, povrtari ili proizvođači mesa.

Podaci STK pokazuju da je za pet mjeseci ove godine u BiH uvezeno mesa i drugih klaoničnih proizvoda u vrijednosti 110,8 miliona, dok je izvezeno tek 4,9 miliona KM. U istom periodu uvezli smo povrća vrijednosti 49,8 miliona, a izvezli 11,2 miliona KM. Za pet mjeseci u BiH je uvezeno voća u vrijednosti 89,6 miliona, dok je izvezeno 38,7 miliona KM.

Povrtarima u RS od prošle godine ostalo je oko 5.000 tona krompira koji nisu uspjeli da prodaju, a koji polako završava na deponijama.

Ponuda i cijena

Kako kaže predsjednik Udruženja povrtara RS, Brane Mastalo, proljetos je bačeno i dosta salate, luka, a kasnije i krastavaca, jer je ponuda bila veća od potražnje. Zato će povrtari od resornog ministarstva tražiti da podsticaj za ove kulture u 2021, umjesto pet, bude 15 feninga po kilogramu.

Lane smo zasijali 30 odsto više nego godinu prije, kako bismo u epidemiji obezbijedili više hrane. Međutim, zbog smanjene potrošnje dosta nismo prodali, a ono što jesmo često smo davali u bescijenje. Poslovali smo negativno i ostali dužni apotekarima za repromaterijal ili bankama. Zato smo ove godine zasijali 20 odsto manje povrća, pa sad imamo i manju ponudu i više cijene – objašnjava Mastalo za Srpskainfo.

Kad je riječ o krompiru koji ljudi nisu uspjeli da prodaju, Mastalo navodi primjer proizvođača iz RS koji je do sada prodao samo pet tona, a ostalo mu je još 500 tona, dok je kilogram prodavao po 15 feninga.

On je lane u krompir uložio 100.000 KM, a nije dobio ništa. Problem je što našim tržištem caruje hrana iz uvoza, dok naša završava na deponijama. Zato tražimo uvođenje sezonskih prelevmana, u periodu kad naših proizvoda ima na tržištu, što je dozvoljeno svim međunarodnim trgovinskim sporazumima – naglašava Mastalo.

Zaštitne mjere

Uvoz je najveća boljka i domaćim proizvođačima mesa, koji upozoravaju da bez zaštitnih mjera neće moći još dugo da opstanu. Oni traže da se na uvoz rashlađenog mesa uvede carina od 10 odsto, plus prelevmani od 1,5 KM po kilogramu svinjskog i 2,5 KM po kilogramu goveđeg mesa.

U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS naglašavaju da su, zbog prekomjernog uvoza, u problemu svi poljoprivrednici.

– Najugroženiji sektori su proizvodnja mesa, voćarstvo, povrtarstvo. Nažalost, nikako ne možemo da proguramo mjere zaštite domaće proizvodnje i to se iz godine u godinu odražava na to da poljoprivrednici trpe sve veće gubitke. Tu su i niske otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda koje su, opet, najviše uzrokovane prekomjernim uvozom – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog saveza Stojan Marinković.

Prema njegovim riječima, rješenje problema je jednostavno, a to je uvođenje zaštitnih mjera na uvoz hrane koju mi proizvodimo.

– Kad je riječ o republičkom nivou, treba poboljšati agrotehničke uslove proizvodnje. Bez toga i ograničenja uvoza mi ne možemo da budemo konkurentni. Jer, koliko god podsticajnih mjera da imamo, to je kratkoročno, s obzirom na to da RS nije toliko bogata, da može iz mjeseca u mjesec da nadomiješta štetu uvoza. Ipak, Savjet ministara BiH nikako da donese odluku o zaštiti domaće proizvodnje, iako bi se na taj način u zajedničku kasu slilo i do 100 miliona KM na godišnjem nivou, samo po osnovu uvoza mesa – ističe Marinković, koji naglašava da domaći farmeri nisu odustali od protesta, kojima će pokušati da nadležne na nivou BiH natjeraju da obrate pažnju na njihovu muku.

Interventni otkup

U Ministarstvu poljoprivrede RS podsjećaju da su lane izdvojili vanrednih pet miliona KM za interventni otkup tržišnih viškova povrća, te junadi i svinja. To je, uz ostale podsticajne mjere, doprinijelo dobroj poljoprivrednoj sezoni, uprkos pandemiji.

– Povrtari, ali i ostali poljoprivrednici, moraju imati realne planove proizvodnje, ali i prodaje u jednoj godini. Moraju uzeti u obzir i konkurenciju, mogućnost pojave tržišnih viškova, poremećaja na tržištu, situaciju sa uvozom poljoprivrednih proizvoda. Naravno, u slučajevima kada dođe do određenih poremećaja na tržistu ili nekih vanrednih okolnosti, resorno ministarstvo će reagovati, kao što je to činilo i do sada, kroz mjere interventnog otkupa ili neke druge mjere pomoći – naglašavaju u ovom ministarstvu za Srpskainfo.

IMAMO ODLIČAN ZEMLJIŠNI POTENCIJAL

U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS naglašavaju da imamo fantastičan zemljišni potencijal za proizvodnju, koji nije iskorišten, niti je zagađen prekomjernom upotrebom pesticida i mineralnih đubriva.

– Ipak, proizvodimo 30 do 50 odsto hrane za vlastite potrebe, a višak ne možemo da plasiramo zbog uvoza. Svjesni smo da uvoz mora postojati i da se tako omogućava kompletno snabdijevanje tržišta poljoprivrednih proizvoda. Međutim, to ne može da ide na štetu domaćih proizvođača. Svugdje u svijetu je normalno da proizvođači u svojoj državi proizvode i plasiraju, a da se nedostatak nadomjesti iz uvoza. EU upravo tako sprovodi poljoprivrednu politiku, a zemlje članice svoje stanovnike štite kroz dodatne mjere podsticaja i regulaciju granica – kaže Marinković.

Naglašava da se u BiH ne možemo dogovoriti ni oko čega, dok o dalekosežnim posljedicama niko od odgovornih ne razmišlja.

– Štete najviše snose primarni poljoprivredni proizvođači. Ako se nastavi ovaj trend, trpiće cjelokupno društvo, jer ni hrana iz uvoza neće biti tako jeftina, a neće biti alternative nabavke iz drugih izvora – upozorava Marinković.

(srpskainfo.com)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender