08. 08. 2022.
Milan Petković : Ne vjerujem da će Šmit povući potez koji bi dalje RAZGRADIO BiH

Milan Petković : Ne vjerujem da će Šmit povući potez koji bi dalje RAZGRADIO BiH

Milan Petković : Ne vjerujem da će Šmit povući potez koji bi dalje RAZGRADIO BiH

Ne očekujem da će Kristijan Šmit donijeti bilo kakvu tešku ni radikalnu odluku, pogotovo u ovom trenutku. Legitimitet nije imao ni ranije, sada je upitan i njegov legalitet.

Petković za Srpskainfo: Ne vjerujem da će Šmit povući potez koji bi dalje RAZGRADIO BiH
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Autor: Slobodan Popadić08.Nov,2021. 18:00 FacebookTwitterWhatsApp

To u intervjuu za Srpskainfo kaže potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Milan Petković, u odgovoru na pitanje kakav bi rasplet situacije mogao da bude ukoliko njemački diplomata reaguje zbog najavljenih odluka o vraćanju nadležnosti sa BiH na Srpsku, a imajući u vidu da Šmita za visokog predstavnika ne priznaje vlast u Republici Srpskoj, kao ni Rusija i Kina.

– Postavlja se pitanje da li je on visoki predstavnik, što mi stalno tvrdimo da nije. To se pokazalo i sjednicom SB UN, gdje po prvi put nije dozvoljeno da se iznese izvještaj o radu Kancelarije visokog predstavnika. Kancelarija postoji, ne možemo reći da nije prisutna, ali sam visoki predstavnik nije imenovan u skladu sa dosadašnjom praksom i postignutim sporazumima. Siguran sam da i on kao ozbiljan diplomata, s velikim iskustvom, sigurno neće ući u proceduru koja bi još više mogla da razgradi BiH – kaže Petković, koji je advokat po struci.

Ima li ustavnog i zakonskog osnova da Republika Srpska povuče saglasnost za formiranje VSTS na nivou BiH, što će biti jedna od tačaka na Narodnoj skupštini?

Po definiciji, svaki ustav je najviši politički i pravni akt. Kada su u pitanju ustavne nadležnosti, pored prava, uvijek govorimo i o politici. U ovom konkretnom slučaju, pravnici su mišljenja da postoji mogućnost povlačenja saglasnosti. Ustavi BiH i RS govore koje su to nadležnosti Srpske, a koje BiH. Nikada Sud, Tužilaštvo, ni VSTS BiH nisu postali sastavni dio Ustava BiH. Iz tog razloga smatramo da postoji ta mogućnost i da možemo o njoj otvoriti raspravu. Da li će RS donijeti zakone o visokom sudskom i visokom tužilačkom savjetu RS, ostaje da vidimo. Vlada je ta koja treba da pripremi te zakone.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

I prije ovoga postojali su prigovori na način formiranja i rada VSTS BiH. Rješava li Srpska taj problem povlačenjem saglasnosti?

Da podsjetim, bivši visoki predstavnik Volfgang Petrič je nametnuo Zakon o VSTS BiH. Prije toga RS je imala zakon o visokom sudskom savjetu RS i visokom tužilačkom savjetu RS. Nametanjem zakona stvoreno je novo tijelo, VSTS BiH. U praksi se pokazalo veoma loše to što je formiran zajednički sudski i tužilački savjet, pogotovo što u tome postoje još i advokati. Imamo situaciju da sudije biraju advokati, sudije i tužioci, pa onda i tužioca. Tu se govori o raznim trgovinama uticaja. Kada je formiran VSTS BiH željelo se da se politika ne miješa u izbor sudija i tužilaca, koji su ranije birani u parlamentima. Sada možemo reći da je napravljena još lošija situacija, da smo politiku ubacili u pravosuđe. Možda ne dnevnu politiku, ne političke stranke, ali su se stvorili određene lobi grupe među sudijama, tužiocima, prilikom svakog izbora članova VSTS. U samo pravosuđe smo ubacili to da se oni bave sami sobom, da se bave zakulisnim radnjama i trguju uticajem radi izbora članova VSTS.

Ako RS donese svoj zakon, i dalje će ostati da važi Zakon o VSTS BiH u Federaciji i na nivou BiH? Da li će u tom slučaju nastati konfuzija?

Sigurno da će u tom slučaju doći do određenih dualiteta i da će doći do sukoba nadležnosti. To će proizvesti određene sporove koji će biti međuentitetski, a mogu biti čak i međunarodni. Biće teško ukoliko dođe do sukoba nadležnosti prilikom izbora sudija i tužilaca u RS. Ko će o tom pitanju odlučivati? Sigurno ćemo imati jednu krizu u tom dijelu pravosuđa, ali i krizu u vlasti.

PROČITAJTE JOŠ

Hoćemo li ući u začarani krug kada Bošnjaci ovakve odluke Narodne skupštine ospore pred ustavnim sudovima RS i BiH? Gdje je kraj svemu tome?

Poznajući praksu Ustavnog suda BiH, sve apelacije bošnjačkih političara se usvajaju, a po pravilu je to išlo na štetu RS. To je već ispričana priča. Tako će biti i sa ovim zakonima, pretpostavljam tako će biti i sa Zakonom o lijekovima RS. Ustavni sud BiH u ovakvom kapacitetu predstavlja ogroman problem za funkcionisanje BiH. BiH ne može ići naprijed sa ovakvim sastavom Ustavnog suda BiH. To je jedina institucija gdje su konstitutivni narodi zastupljeni, ali ne mogu da zaštite svoj interes korištenjem tzv. veta.

Da li je lakše ili teže vratiti nadležnosti za koje je ranije RS dala zeleno svjetlo ili one koje su „otete“ odlukama visokih predstavnika?

To će pokazati praksa. Na jednoj strani imali smo zakone za koje nas niko ništa nije pitao i kojima nam je visoki predstavnik oduzimao nadležnosti, a na drugoj strani sporazumni prenos nadležnosti. Međutim, moramo postaviti pitanje da li je taj sporazum bio dobrovoljan ili je i on bio uslovljen. Svi mi znamo da je međunarodna zajednica u proteklom periodu često vršila posebne pritiske da bismo mi prenijeli određenu nadležnost. Dakle, iako je bilo sporazumno, ne znači da je bilo dobrovoljno i da smo to željeli.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Dakle, tvrdite da su sve nadležnosti prenijete nametanjem?

Sve je neka vrsta nametanja. Da li su u nekom periodu političari morali pokleknuti pod pritiscima međunarodne zajednice ili su bili naivni, ali sigurno da je najmanje bilo tih nadležnosti koje su prenesene u dobroj mjeri i u nekom iskrenom vjerovanju da će to donijeti dobro Srpskoj. To je pretežno bilo pod traženjima, pod zahtjevima međunarodne zajednice.

Milorad Dodik je najavio mogućnost tužbe protiv Kristijana Šmita u Njemačkoj, zbog kršenja međunarodnog prava, ukoliko se bude ponašao kao visoki predstavnik. Kakvi su pravni izgledi za to?

U pravu su sudovi ti koji govore da li je nešto u redu ili nije. Nikada ne možemo biti sigurni u ishod. Kao advokat, nikada ne garantujem uspjeh ni u parničnom ni u vanparničnom postupku, pogotovo kada imamo dvostepenost ili trostepenost u odlučivanju. Tako bi i ovdje bilo legitimno to što gospodin Dodik najavljuje podnošenje tužbe. I dalje smatram da gospodin Šmit može da bude u BiH u smislu da ima određene diplomatske aktivnosti, da li u sklopu Ambasade Njemačke ili da bude neki predstavnik međunarodne zajednice, ali sigurno nije visoki predstavnik u onoj formi koju smo poznavali do sada.

Da li je sjednica SB UN bila pobjeda Srpske ili nekih viših interesa velesila?

U svakom slučaju, Republika Srpska posljednjih godina ima odlične odnose s Rusijom, a onda i s Kinom. Da nije postojala ta diplomatska ofanziva, ali i saradnja od strane RS prema ove dvije svjetske sile, sigurno da ne bismo dobili takvu zaštitu. Nismo je imali ranije, od rata do posljednjih nekoliko godina. Značajno je da smo svjesni da pored Srbije, kao naše matice, našeg vječnog saveznika, imamo iskrenu podršku Rusije i Kine, što nam daje drugačiju poziciju u međunarodnim odnosima. Ranije je bilo samo da su Bošnjaci bili ti koji su imali podršku međunarodne zajednice, takođe i Hrvati od strane Njemačke. Ovo je jedan od najznačajnijih trenutaka i diplomatskih pobjeda Srpske.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Važenje „Inckovog zakona“ je stavljeno van snage u Republici Srpskoj. Šta to znači u praksi? Može li neko iz RS, ko negira da se u Srebrenici dogodio geniocid, da bude procesuiran prema tom zakonu koji važi u FBiH?

Može. Mi smo zakonom RS o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika na neki način riješili taj problem u RS, jer smo obavezali MUP i druge agencije i tijela u Srpskoj da ne sarađuju s agencijama i tijelima BiH na sprovođenju tog zakona. Ali ukoliko Tužilaštvo BiH pokrene istragu po nekoj prijavi zbog negiranja genocida, prva radnja je pozivanje osumnjičenog. Ako se ne odazove i ako bude izdata naredba za njegovo dovođenje, naša policija po tome neće postupiti.

Ali hoće SIPA?

Takođe je rečeno da neće naše agencije sarađivati sa SIPA. Ostaje jedino otvorena mogućnost da SIPA dođe na teritoriju RS i uradi hapšenje bez obavještenja i saglasnosti, što bi bilo suprotno dosadašnjoj praksi, jer je do sada uvijek postojala koordinacija među policijskim tijelima. Ali, ostaje realan problem i realan scenario da svaka osoba protiv koje postoji naredna za dovođenje, ili bude određen pritvor, da prelaskom na teritoriju FBiH bude uhapšena i privedena pred institucije BiH.

Na protekloj sjednici NSRS po prvi put se desilo da nema dvotrećinske većine za potvrdu glasa srpskog člana Predsjedništva BiH. Koliko je to bila bezazlena stvar, imajući u vidu odluke o kojima se glasalo, a koliko može da ima reperkusije na buduće interese RS i poziciju Dodika u Predsjedništvu?

Pretpostavljam da bi Dodik, da je normalna situacija, za većinu tih odluka glasao. Ovdje je samo bila prilika da se pokaže da li podržavamo njegov stav i da li smo spremni da budemo jedinstveni kada je u pitanju blokada institucija BiH. Pokazalo se da nismo bili spremni, ali ipak po RS nisu nastupile štete zbog tog srpskog nejedinstva u NSRS. Ipak, postoji bojazan da je ta dvotrećinska većina izgubljena ili narušena. I dalje smatram da ima dovoljno mudrih glava i u vlasti i u opoziciji, da će kod donošenja bilo kojih budućih značajnih odluka ipak postojati srpsko jedinstvo.

Zeljković nevin dok se ne dokaže da je kriv

Kao potpredsjednik Ujedinjene Srpske, smatrate li da Branislav Zeljković treba da bude isključen iz US jer se nalazi u pritvoru zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja? U nekim ranijim slučajevima stranka je tako postupala.

Kao potpredsjednik stranke ne bih iznosio svoje zaključke, jer u najavi je održavanje sjednice Predsjedništva US na kojoj će se raspravljati o svim kadrovima. Ne smijemo zaboraviti da je ustavna i zakonska odredba presumpcija nevinosti; to je da je svako nevin dok se ne dokaže da je kriv. Gospodin Zeljković će dokazati sve činjenice. Ukoliko dođe do podizanja optužnice, imaće mogućnost da dokaže koje su njegove radnje bile, ili šta nije radio. Mislim da je prerano govoriti o eventualnom isključivanju iz stranke ili tome slično.

PRED KAJGANIĆEM ZNAČAJNI POSLOVI

Šta mislite o novom v.d. glavnog tužioca Tužilaštva BiH, Milanku Kajganiću, i koliko su tačne tvrdnje da Bošnjaci žele, ili su već uspjeli da preuzmu kontrolu nad pravosuđem BiH?

Naša dosadašnja iskustva s Tužilaštvom BiH nisu bila dobra. Često smo imali nelogične odluke. To sam osjetio i lično, u predmetu referenduma u RS, kada je protiv mene i drugih članova referendumske komisije bila pokrenuta optužnica, ali ta optužnica nije potvrđena na sudu. Govori vam koliko je to tužilaštvo bilo pristrasno i koliko je u nekim predmetima radilo pod uticajem određenih interesa, u ovom slučaju bošnjačkih. Javna je tajna da je snažan uticaj bošnjačkih političara na Tužilaštvo BiH. Sad imamo v.d. gospodina Kajganića, koji je veoma iskusan pravnik, koji je dovoljno mlad da ima energiju, ali i dovoljno radnog iskustva koje je sticao u pravosuđu. Takođe, on je bio i zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Pred njim su značajni poslovi; ukoliko ne bude imao opstrukcije za rad unutar Tužilaštva, može napraviti krupne stvari. Jedna od njih je sigurno borba protiv korupcije i kriminala. Takođe, provođenje istraga u bitnim predmetima ratnih zločina, jer dugo godina su neriješeni krupni zločini nad srpskim stanovništvom. Samo Tužilaštvo BiH je pokazalo koliko je pozicija glavnog tužioca izazovna, tako da nijedan do sada nije završio svoj mandat. Posljednji Srbin je bio gospodin Barašin, koji je bio odličan tužilac, ali mu je projektovana afera kako bi bio skinut s pozicije. Nepravedno i neopravdano.

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender