25. 01. 2022.
NSRS usvojila Program ekonomskih reformi i set zakona o povećanju plata

NSRS usvojila Program ekonomskih reformi i set zakona o povećanju plata

NSRS usvojila Program ekonomskih reformi i set zakona o povećanju plata

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je večeras, na posebnoj sjednici, po hitnom postupku Program ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2022-2024. godine i set zakona o povećanju plata zaposlenih u javnom sektoru.

Kada je riječ o setu zakona o povećanju plata u javnom sektoru, usvojene su izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima, Zakona o radu, Zakona o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva, Zakona o platama zaposlenih u javnim službama, Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda, Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima, Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture, Zakona o platama zaposlenih u organima uprave, Zakona o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Srpske i Zakona o platama i naknadama sudija i javnih tužilaca.

Narodna skupština je usvojila i izmjene i dopune Zakona o dječjoj zaštiti, Zakona o komunalnim taksama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Usvojena je i Odluka o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2022. godinu, Odluka o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom trezorskih zapisa za 2022. godinu i Odluka o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2022. godini.

Podsjećamo, Parlament Srpske je prethodno usvojio budžet za 2022. godinu.

Vidović: Predviđeno povećanje plata u javnom sektoru od tri do pet odsto

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da je setom prijedloga zakona o povećanju plata zaposlenih u javnom sektoru Srpske predviđeno povećanje plata od tri do pet odsto.

Obrazlažući u Narodnoj skupštini Republike Srpske prijedlog seta ovih zakona, Vidovićeva je rekla da je isti princip kod povećanja plata u svim prijedlozima ovih zakona.

– Obračunava se bruto plata, rast neto plate je pet odsto do 1.000 KM, a tri odsto preko tog iznosa – pojasnila je Vidovićeva.

Vidovićeva je rekla da je za sprovođenje prijedloga zakona za povećanje plata zaposlenih u javnim ustanovama u oblasti zdravstva potrebno obezbijediti 17 miliona KM na godišnjem nivou.

Ona je navela da je za sprovođenje prijedloga zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske potrebno obezbijediti dodatna sredstva u iznosu od 2,1 milion KM.

Prema njenim riječima, za sprovođenje prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda potrebno je obezbijediti dodatna tri miliona KM.

Vidovićeva je rekla da je za sprovođenje prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima potrebno obezbijediti 14,8 miliona KM.

Ona je navela da je za sprovođenje prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture potrebno obezbijediti dodatnih 600.000 KM, dok je za sprovođenje prijedloga zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske potrebno obezbijediti 4,2 miliona KM.

Vidovićeva je rekla da je za sprovođenje prijedloga zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske potrebno obezbijediti 12,2 miliona KM, dok je za sprovođenje prijedloga zakona o izmjenama Zakona o o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa potrebno obezbijediti 2,1 milion KM.

Kada je riječ o prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o platama i naknadama sudija i tužilaca u Republici Srpskoj, Vidovićeva je rekla da ove kategorije primaju plate po posebnom zakonu, tako da se u ovom zakonu mijenja samo prelazak sa neta na bruto platu.

Narodna skupština Republike Srpske je po hitnom postupku razmotrila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dječijoj zaštiti kojim se, kako je istakao ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, želi dodatno unaprijediti sistem dječije zaštite u Srpskoj, a prvenstveno njegov pronatalitetni karakter.

Obrazlažući u Narodnoj skupštini ovaj akt, ministar Šeranić je rekao da se njime predlaže povećanje finansijskih izdvajanja na ime prava na pomoć za opremu novorođenčeta, te da je uvedeno i pravo na dodatak na djecu i na prvo dijete.

– U skladu sa predloženim zakonom, iznos pomoći za opremu novorođenčeta, koja se isplaćuje za svako novorođeno dijete u porodici u Srpskoj, povećava se sa sadašnjih 250 KM na 500 KM – rekao je Šeranić.

On je precizirao da se prijedlogom ovog zakona uvodi dodatak na djecu za prvo dijete u porodici u visini od 18 odsto od najniže plate u Srpskoj, što će iznositi 97,2 KM.

– Imajući u vidu socijalno-ekonomske uslove života porodica postojećih korisnika dodatka na djecu, predlaže se i povećanje davanja za ostvarivanje ovog prava za drugo, treće i četvrto dijete, kao i za djecu iz osjetljivih kategorija, čime bi se olakšao dio ekonomskog tereta podizanja djece u ovim porodicama – istakao je Šeranić i dodao da je za realizaciju ovog akta obezbijeđeno više od 25 miliona KM.

Prijedlogom ovog zakona se predviđa nominalno povećanje iznosa dodatka na djecu za drugo i četvrto dijete za po 100 odsto u odnosu na sadašnji iznos, što će iznositi po 97,2 KM.

Predviđa se i povećanje iznosa dodatka na djecu za treće dijete na iznos od 26 odsto od najniže plate u Republici Srpskoj, odnosno 140,4 KM, kao i dodatka na djecu za osjetljive kategorije djece na iznos od 32 odsto od prosječne plate, a što će nominalno iznosti 172,8 KM.

– Takođe, donošenjem ovog zakona, predviđeno je povećanje iznosa naknade za pomoć roditelju-njegovatelju ili njegovatelju sa sadašnjih 25 odsto od osnovice, odnosno najniže plate u Republici u prethodnoj godini, na iznos od 100 odsto od osnovice, te će ova naknada iznositi 540 KM, što predstavlja neposrednu finansijsku podršku porodici u kojoj odrasta dijete sa smetnjama u razvoju – rekao je Šeranić.

Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je večeras Prijedlog odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2022. godinu kojim se odobrava dugoročno zaduživanje Srpske za tu godinu u maksimalnom iznosu do 611 miliona KM.

Ovom odlukom propisan je maksimalni iznos sredstava za dugoročno zaduženje Srpske za 2022. godinu.

– Potrebna sredstva mogu se pribaviti emisijom obveznica na domaćem ili na međunarodnom finansijskom tržištu, kreditnim zaduženjem kod međunarodnih kreditora, odnosno zajmodavaca, međunarodnih organizacija, međunarodnih finansijskih institucija i stranih vlada – rekla je ministarka finansija Srpske Zora Vidović, obrazlažući prijedlog ove odluke u Narodnoj skupštini.

Ona je podsjetila da je na dan 30. septembar 2021. godine ukupan dug Republike Srpske koji podliježe zakonskom ograničenju iznosio 6,093 milijarde KM ili 52,5 odsto BDP-a.

Vidovićeva je rekla na tom planu da je javni dug koji podliježe zakonskom ograničenju iznosio 5,014 milijardi KM ili 43,2 odsto BDP-a, što, kako kaže, pokazuje da se Srpska kreće u zakonskim okvirima po pitanjima obje vrste duga.

– Obezbjeđivanjem sredstava iz pomenute odluke možemo zatvoriti budžet za 2022. godinu i realizovati sve što smo planirali u tom periodu – rekla je Vidovićeva.

U obrazloženju odluke se navodi da će sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biti upotrijebljena za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga Srpske, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija Republike, u cijelosti ili djelimično, u slučaju kada dužnik ne izmiri svoje finansijske obaveze, te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda.

KRATKOROČNO ZADUŽIVANjE 2022. EMITOVANjEM 40 MILIONA KM TREZORSKIH ZAPISA

Narodna skupština razmotrila je Prijedlog odluke o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom trezorskih zapisa za 2022. godinu, kojom je planirano da se tokom naredne godine godine emituje ukupno 40 miliona KM šestomjesečnih trezorskih zapisa tokom januara i februara u iznosima po 20 miliona KM.

Ministarka finansija rekla je da su 2021. godine prodati trezorski zapisi u iznosu 115 miliona KM.

– Sve te trezorske zapise smo iskupili u ovoj godini, kao i trezorske zapise iz 2020. godine. U ovom momentu Republika Srpska nema kratkoročnog duga – rekla je Vidovićeva obrazlažući Prijedlog odluke o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom trezorskih zapisa za 2022. godinu.

Narodna skupština razmotrila je i Prijedlog odluke o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2022. godini.

Vidovićeva je rekla da je Republika Srpska u ovom momentu izložena po garancijama 7,48 odsto bruto domaćeg proizvoda.

– Otprilike smo na polovini onoga što može da se izda po zakonu. Naš je prijedlog da u narednoj godini izdamo garancija u visini 700 miliona KM – rekla je Vidovićeva obrazlažući Prijedlog odluke o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2022. godini. (RTRS, Srna)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender