23. 05. 2022.
Običaji Srba za Vaskrs: Djecu dodirnuti crvenim jajetom, da budu rumena i zdrava

Običaji Srba za Vaskrs: Djecu dodirnuti crvenim jajetom, da budu rumena i zdrava

Običaji Srba za Vaskrs: Djecu dodirnuti crvenim jajetom, da budu rumena i zdrava

U hrišćanskom svijetu Vaskrs je najveći praznik. Praznuje se u prvu nedjelju poslije punog Mjeseca koja je na sam dan proljećne ravnodnevnice ili neposredno poslije nje, a za njega se vezuju različiti običaji…

Uskrs ili Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, kojim se obilježava dan kada je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih. Uskrs se praznuje tri dana i predstavlja tzv. “pokretni” praznik, što znači da se njegov datum mijenja svake godine, ali uvijek mora da bude u nedjelju.

Uskrs se slavi prve nedjelje poslije punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice. Takođe, pravoslavni Uskrs ne može se praznovati istog dana ili pre Pashe (jevrejski pokretni praznik). Kod pravoslavnih hrišćana, koji koriste stari (Julijanski) kalendar (Srpska, Ruska, Jerusalimska crkva…), kao i kod pravoslavnih hrišćana koji koriste Milankovićev (reformisani Julijanski) kalendar (Grčka, Bugarska, Rumunska, Carigradska, Kiparska i Aleksandrijska crkva), Uskrs je uvijek između 4. aprila i 8. maja.

Farbanje i kucanje jajima

Za ovaj praznik vezani su lijepi običaji u cijelom hrišćanskom svijetu, pa i kod nas. Najprepoznatljiviji je običaj darivanja farbanim jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života, vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju. Jaja se, po ustaljenoj tradiciji, boje na Veliki petak.

U staro vrijeme, domaćica je u sud sa vodom u kojoj će kuvati i bojiti jaja, dodavala malo osvećene vodice iz vaskršnjeg posta. Na vatri vri voda s bojom (varzilom), u nju se spuštaju jaja koja bi trebalo ravnomerno da se oboje. Prvo obojeno jaje i danas se ostavlja na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se “čuvarkuća”.

Na Vaskrs je porodica odlazila u crkvu na svetu vaskršnju službu. Poslije službe, narod se međusobno pozdravljao: “Hristos vaskrse!” i “Vaistinu vaskrse!” Pozdrav je bio uobičajen sve do Spasovdana. Kad se iz crkve vrate kući, domaćin pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane na molitvi, predaje mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Ukoliko ne umije da otpjeva vaskršnji tropar, naglas čita “Oče naš”. Poslije zajedničke molitve ukućani ponovo jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu.

Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. To predstavlja veliku radost za djecu. Prilikom tucanja izgovara se, takođe, – “Hristos Vaskrse” i “Vaistinu Vaskrse”. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo. Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.

Pobusani ponedjeljak

Pobusani ponedjeljak je prvi dan poslije Tomine nedjelje iliti nedjelju nakon Vaskrsa. U narodu ovaj dan se još naziva i Vaskrsom mrtvih. Toga dana žene odlaze na groblje, čiste grobove od korova, okopavaju i pobusavaju busenjem svježe zelene trave. Istovremeno dijele sirotinji hranu koju su za tu priliku donele na groblje “za dušu” pokojnika.

U nekim mjestima na grobove se iznose i vaskršnja jaja, koja se stavljaju na grobove uz pozdrav “Hristos vaskrse”. Ponegdje se ta jaja i tucaju u spomenik. Smatra se da su ovaj običaj u Srbiji nastao od ruskog običaja Radonjice. Ovaj dan se naziva još i Ružičalo, jer se u ponekim krajevima toga dana ruže sade na grobljima.

Običaji za Uskrs

Za Uskrs valja ustati rano ujutru, a ne otići na spavanje prije ponoći. Ukoliko bi se otišlo na spavanje prije ponoći, to bi značilo da će do narednog Uskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu. Ujutru se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje.

Djecu valja dotaći crvenim jajetom – da budu crvena i zdrava tokom godine.

U nekim selima južnog Banata, Bačke i Srema, po ulicama gdje je prolazila litija palili su vatre ili svijeće u prozorima. Vatre za Uskrs su obavezno paljene kod katolika. Za Uskrs se mijese posebni hljebovi. U istočnoj Srbiji i nekim dijelovima Vojvodine peku se lepinje s umetnutim cijelim jajetom (kovržanjak), koje su međusobno razmjenjuju sa prijateljima. Na dan Uskrsa se kriju jaja i slatkiši po dvorištu i kući, pa djeca traže skrivene darove.

Na dan Uskrsa neizostavno je i kucanje ili tucanje jajima. Jaja se najpre tucaju vrh u vrh, a posle šotku u šotku. Onaj ko razbije tuđe jaje uzima ga za sebe. Inače, u Banatu uskršnja jaja nisu davana pastirima (ovčarima, svinjarima) da ne bi stoka bolovala u toku godine, piše Mondo.

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender