Mobing “ubija” zdravlje: Sve više zaposlenih prijavljuje pritiske i nepravilnosti na poslu

MINIMALNA plata u Republici Srpskoj je povećana, ali nadležni bi pored materijalnog položaja radnika trebalo da povedu računa o njihovim pravima na poslu. Najviše zbog toga što je povećan broj zaposlenih, koji se odluče da prijave pritiske i razne nepravilnosti na svom radnom mjestu.

To za „Novosti“ govori predsednik štrajkačkog odbora i zamjenik predsjednika sindikata Centra za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida Banjaluka Miroslav Gnjatović.

• Iz godine u godinu dolazi do jasnog narušavanja prava radnika, a mobing je postao sastavni dio svake firme. Bili smo svjedoci mobinga duži niz godina, kao i ostalih problema poput neuplaćenih doprinosa, plata koje su kasnile po nekoliko mjeseci, te neregularnih ugovori o radu – dodaje Gnjatović.

Prema riječima psihologa, Danke Stojanović, stručnu psihološku pomoć zaposleni mogu da dobiju na različitim mjestima, pa je zato i teško utvrditi tačan broj slučajeva mobinga na poslu.

• Češće se dešava da se obrate ljekaru povodom tjelesnih simptoma mobinga, kao što su: hronični umor, smetnje sa probavom, povećana ili smanjena tjelesna težina, različiti bolni sindromi i smanjen imunitet – kazala je Stojanovićeva.

Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske ističu da se radnici se najčešće obraćaju inspekciji zbog nezakonitog otkaza ugovora o radu, neisplaćenih plata, neiskorišćenog godišnjeg odmora, uskraćivanje radniku toplog obroka i prijava povreda na radu.

• Kontrola poštivanja radnog vremena jedna je od provera koju inspekcija rada kontroliše u okviru redovnih kontrola. U skladu sa ovlaštenjima inspekcije rada i procedurama definisanim zakonom, kontrola radnog vremena vrše se uvidom u evidenciju o dnevnoj prisutnosti radnika na radu, u koju je poslodavac obavezan beležiti i prekovremeni rad – objasnili su iz Republičke uprave za inspekcijske poslove.

MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA

Agencija za mirno rešavanje radnih sporova Republike Srpske u prvih pet mjeseci ove godine zaprimila je 206 prijedloga za mirno rješavanje radnih sporova, dok je u istom periodu prošle godine zamprimljeno 269 zahtjeva.

Od toga se 204 zahtjeva odnosi na individualne radne sporove, a 2 na kolektivne, što znači da se okvirno prilično jednak broj radnika obratio ovoj instituciji u označenom periodu. Za ovih 12 godina, okončano je 14.583 predmeta, od kojih je oko 70% pozitivno rešenih – ističu iz Agencije.

MINIMALAC DA SE PREŽIVI

– Iako je povećan minimalac, radnici i dalje teško mogu da prežive sa tom platom. S obzirom na prosjek jedne potrošačke korpe, taj minimalac trebalo bi da iznosi 1.000 KM umjesto 650 KM, a ovako pored svakodnevnog divljanja cijena  životni standard radnika ostaje nepromijenjen – ističe Gnjatović za Novosti.