28. 09. 2022.
Jeftina zamjena za meso: Spriječava rak, reguliše višak željeza i loš holesterol

Jeftina zamjena za meso: Spriječava rak, reguliše višak željeza i loš holesterol

Jeftina zamjena za meso: Spriječava rak, reguliše višak željeza i loš holesterol

Patlidžan se preporučuje dijabetičarima kako bi pomogao u regulisanju šećera u krvi, rane laboratorijske studije sugerišu da patlidžan štiti i od oštećenja DNK koja dovodi do raka.

Sa sposobnošću da upija ukuse, patlidžan, iako nije toliko nutritivno bogat, omiljeno je povrće koje se uzgaja širom svijeta.

Procjenjuje se da se godišnje proizvede oko 60 miliona tona, uglavnom u Kini i Indiji.

Njegovo bijelo meso sa primjesama zelene ili žute boje, prošarano malim grozdovima braonkastih sjemenki, omiljeno je u mnogim kuhinjama i može se koristiti za pravljenje pregršti ukusnih jela.

Uprkos svemu, ni njegove dobrobiti za zdravlje nisu zanemarljive. To je niskokalorična hrana bogata vlaknima i kalijumom i često je dostojna zamjena za meso. Patlidžan je povrće iz grupe velebilja, poput krompira, paradajza i paprike. Potiče iz Indije i Azije, gdje je i dalje samonikla biljka.

Patlidžani su stigli u Evropu sa Otomanskim carstvom u sedmom i osmom vijeku, gdje se danas obično sade u baštama sa drugim povrćem. Ako ste posadili sadnicu patlidžana, plodove ćete dobiti između 65 i 80 dana nakon sadnje.

Kada počnete od faze sjemena, biće vam potrebno do 100 ili 120 dana prije nego što možete očekivati prve plodove.

Ako biljku redovno zalijevate i pričvrstite za oslonac kako bi se plod mogao razvijati bez lomljenja stabljike, tokom ljetnjih mjeseci ćete imati prelijepe plodove sa sjajnom korom.

Uglavnom je sa ljubičastom korom, u obliku suze, jedina vrsta patlidžana koju poznajemo, ali ovo svestrano povrće dolazi u raznim bojama i oblicima – ovalno, dugačko, u obliku dinje, sa crnom, bijelom, zelenom, ružičastom, narandžastom i čak i prugastom korom.

Sirovi patlidžan sadrži 92 odsto vode. Porcija od 100 grama patlidžana ima 25 kalorija, jedan gram proteina, šest grama ugljenih hidrata, 0,2 grama masti i 3 grama vlakana.

Takođe sadrži folat, vitamine A, C, K, kalcijum, gvožđe, magnezijum, fosfor i većinu kalijuma i mangana. Vitamini A i C su antioksidansi koji pomažu u zaštiti ćelija od oštećenja. Takođe je bogat prirodnim biljnim supstancama zvanim polifenoli, koje mogu pomoći ćelijama da bolje obrade šećer.

Zbog toga se patlidžan preporučuje dijabetičarima kako bi pomogao u regulisanju šećera u krvi. Rane laboratorijske studije sugerišu da patlidžan štiti od oštećenja DNK koja dovodi do raka, ali istraživači tek treba da potvrde ovu korist kod ljudi.

Narodna medicina

Patlidžan je tradicionalna medicina hiljadama godina. U drevnoj indijskoj ajurvedskoj medicini, praktičari su koristili meso patlidžana za liječenje dijabetesa, a njegov koren je korišćen za ublažavanje astme. Kao i kod većine povrća, kora je najhranljivija. Ljubičasta boja patlidžana potiče od antocijaninog nasunina, jedinstvenog antioksidansa za koji stručnjaci vjeruju da može da sačuva i zaštiti ćelijske membrane.

Sjemenke imaju najveću moć za srce, jedna vrsta zamenjuje meso

Rane studije pokazuju da može zaštititi masti u membranama koje su odgovorne za zaštitu ćelija od štetnih slobodnih radikala, koje proizvodi naše tijelo, ali može doći i iz spoljašnjih izvora kao što su zračenje, dim cigareta ili određene industrijske hemikalije. Smatra se da slobodni radikali dovode do većeg rizika za razvoj karcinoma i ateroskleroze, odnosno do nakupljanja naslaga u arterijama, što predstavlja značajan rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Nasunin takođe pomaže u smanjenju količine gvožđa u krvi kada ga ima previše.

Velike količine gvožđa su faktor rizika za srčana oboljenja, posebno kod muškaraca i žena u menopauzi. Pored antioksidansa nasunina, patlidžan ima i druge antioksidante koji mogu pomoći u zaštiti od oštećenja slobodnih radikala koja mogu dovesti do raka i drugih bolesti. Hlorogena kiselina, koja se takođe nalazi u patlidžanu, jeste antioksidant koji ne samo da pomaže u prevenciji raka, već ima i antibakterijsko i antivirusno dejstvo. Uz sve to, dobar je za snižavanje lošeg, LDL holesterola.

Koža patlidžana je jestiva, ali se teško žvaće. Prije nego što počnete da ga pripremate, operite ga i odrežite oba kraja. Patlidžan je prirodno malo gorak, a ako ga posolite i ostavite tako 30 minuta, so će vam ukloniti dio gorčine. Takođe će spriječiti da meso patlidžana upije previše ulja i postane masno. Isperite so prije nego što počnete da kuvate. Patlidžan se može peći, kuvati na pari ili dinstati.

Kada se isječe, dobar je dodatak kariju i supama. Najpoželjniji način pripreme je paniranje, ali imajte na umu da će prezle i prženje u dubokom prženju dodati kalorije i masnoću. Da biste napravili zdraviju verziju, ispecite patlidžan umjesto da ga pržite.

Kancerogene, pune toksina i bakterija – šest najgorih namirnica na svijetu

Ako želite da ispečete cio patlidžan, prvo probušite kožu viljuškom. Poslije 30-ak minuta pečenja u rerni možete izdubiti meso i napuniti koru nekim filom ili izgnječiti meso u supu, dinstanje ili namaz. Patlidžan nemojte sjeći mnogo prije pripreme, jer brzo potamni, što je posljedica oksidacije polifenola, odnosno hlorogenske kiseline, koja je najzastupljenije fenolno jedinjenje u ovom povrću.

Ako ne namjeravate da ga odmah pripremite, stavite ga u frižider, gdje možete bezbjedno da ga čuvate do nedjelju dana, prenosi B92.

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender