Statistika je pokazala da većina građana u BiH, tačnije 66,4 odsto, kupuje iz domaćih trgovina i da najviše naručuju odjeću, obuću ili dodatke u vidu torbe, nakita i slično.
Online kupovina može biti mač sa dvije oštrice. Od perioda korone postala je svakodnevica građana i većina se opredjeljuje za takav način šopinga. Da li ćemo dobiti šta naručimo ili će ipak biti “mačak u vreći” možemo vidjeti tek kada otvorimo kutiju.
Satistika je pokazala da većina građana u BiH, tačnije 66,4 odsto, kupuje iz domaćih trgovina i da najviše naručuju odjeću, obuću ili dodatke u vidu torbe, nakita i slično.
Koliko je bezbjedno i pouzdano kupovati putem interneta i zašto se građani opredjeljuju za takav vid kupovine, rekla je Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja za zaštitu potrošača “Don”.
“Naši potrošači se često opredjeljuju za onlajn kupovinu, uglavnom zbog jeftinijih cijena”, ističe ona za Srpskainfo.
Smatra da građani nisu svjesni da stvari nisu uvijek iz trgovina, već stižu i iz dnevnog boravka, garaže i drugih prostorija.
“Sve se naziva internetom, a građani ne razmišljaju o tome”, naglasila je Marić.
Objašnjava da su iskustva su različita, ali da pravo na zaštitu imaju samo kupci koji kupuju kod ovlaštenih trgovaca.
Praksa je pokazala da se stariji građani opredjeljuju za kupovinu lijekova i raznih pomagala, mlađe generacije kupuju garderobu, odjeću i šminku, dok se muška populacija se opredjeljuje za alate.
“Ako nema broja telefona, adrese, ako nema obrazca koji je obavezan da stoji za odustajanje, vi ne kupujete kod redovnog trgovca i to je već prvi znak da li će te dobiti baš to šta ste naručili”, ističe Marić.
Jedna od stvari na koju se mnogi kupci požale je to kada dođe brza pošta, jer u u većini slučajeva nemaju opciju da otvore paket i vide proizvod.
“Svaki proizvod koji naručite možete otvoriti i u tom momentu možete zaštiti sebe i sačuvati novac, a potom i vratiti proizvod”, naglasila je ona.
Socilog Vladimir Vasić, objasnio je za Srpskainfo fenomen online kupovine.
“Zanimljiva je smjena odnosno guranje tradicionalnog u neku istoriju, kada je u pitanju kupovina”, izjavio je Vasić.
Kada je riječ u načinu trošenja novca, kupovine i kupovne kulture, naš sagovornik je dodao da živimo u konzumerističkoj kulturi.
“Živimo u eri marketinga i paradoska, jer trošimo više novca nego što trenutno imamo, a problem je u tome što nam je putem društvenih mreža sve lako dostupno”, rekao je Vasić.
A da nam se pored onlajn kupovine lagano sve pretvara u digitalizaciju, potvrđuju međuljudski i ljubavni odnosi koji prelaze u onlajn svijet.
“Gubimo međuljudske odnose, osjećaj za drugog čovjeka, gubimo se u sajber svijetu, gubimo se u kliku, šeru i reklamama. Možda izgleda bezazleno, ali ako sve pretvorimo u digitalizaciju, ako sve pretvorimo u online, onda postaje opasno”, dodaje Vasić.
