Pravoslavni vjernici danas slave svete Blagovijesti. Ovo je jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika, jer je na njega Arhangel Gavrilo donio-saopštio Djevici Mariji vijest da će začeti od Duha svetog i roditi sina Božijeg, Isusa Hrista.
Praznik Blagovijesti je jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika koji se slavi se u znak sjećanja na „blagu vijest“, kada je, prema crkvenom učenju, arhanđel Gavrilo objavio Bogorodici da je Duh Sveti nju odabrao da bude majka Isusu Hristu.
Blagovijesti spadaju u radosne hrišćanske praznike. Slave se uvijek 7. aprila, tačno devet mjeseci prije Božića.
Sa ovom blagovešću arhangela, „silaskom Svetog Duha na prečistu dijevu“, počinje obnova čovečanstva, a riječima arhangela Gavrila „Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom“, otvara se istorija Novog Zavjeta i počinje preobražaj.
Smatra se da od Blagovesti počinje sjetva jarih žita. Takođe se vjeruje da je taj dan srećan za kalemljenje voća. Nekada se narod u selima bojao zime, sve dok taj dan ne prođe.
Dan poslije praznika Blagovijesti, Crkva slavi Svetog arhangela Gavrila, koji je, prema zapisima zadužen za radosne vijesti.
Narodni običaji
Po narodnom običaju, na Blagovijesti se ustaje rano pa čak i u ponoć, ili barem u praskozorje, a dan je počinjao pjesmom djevojačkom.
Djevojke bi uoči ovoga dana nakupile suvih grančica i drva, od kojih je razbuktavana velika vatra, obično na kakvom brdu ili seoskom raskršću. Uz vatru se veselilo i muško i žensko, a ponegdje, uz mlade, i stariji. Bilo je uobičajeno da se vatra na ranilu ili bukari preskače. Vladalo je vjerovanje da će – ko preskoči ovu vatru biti zaštićen od ujeda zmije.
Zbog vjerovanja da se na ovaj dan bude gmizavci iz zimskog sna, na Blagovijesti se nisu spominjale zmije. Uoči Blagovesti, djeca su lupala mašicama o gvozdene predmete obilazeći oko kuće, staje i tora i vikala: „Bjež’te zmije i gušteri, bež’te zmije i gušteri!“
Vjerovalo se i da se na Blagovijesti žene ne češljaju, kao i da ne valja na taj dan praviti nove opanke. Dobro je na ovaj dan umiti se u rijeci ili potoku, a Blagovijesti naročito slave žene. One koje žele porod odlaze u crkve i manastire gdje su ikone posvećene Blagovijestima i mole se Bogorodici, prenose agencije.
Od tog dana počinje sjetva jarih žita i tada se iznosi sjeme na sunce. Voćari smatraju Blagovijesti najsrećnijim i najboljim danom za kalemljenje voća, a vinogradari orezuju lozu.
