Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je večeras da se pred Savjetom bezbjednosti UN ne želi govoriti o tome da je BiH “tempirana bomba” kada je riječ o cihadistima, iako to zahtijeva veću pažnju od onoga šta govore predstavnici Republike Srpske.
Cvijanovićeva je podsjetila na izjavu francuskog predsjednika Manuela Makrona o džihadistima u BiH koju je nazvao “tempiranom bombom”, ali je naglasila da u ovom slučaju ljudi ne žele da govore o tome.
Ona je izrazila čuđenje što niko nije reagovao na ono na šta je ukazala u obraćanju, podsjetivši da je citirala ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza i federalnog ministra unutrašnjih poslova Ramu Isaka koji otvoreno prijete nasiljem i ratom.
– To odgovara tome da se Oružane snage koriste protiv Republike Srpske, imaju ideje da formiraju posebne kampove, da uvedu rezerve snage. Ništa se ne može desiti bez prethodnih konsultacija i odobrenja na Predsjedništvu – rekla je Cvijanovićeva i dodala da joj je žao što to nije komentarisao Kristijan Šmit.
Ona je naglasila i da je tužna što je čula da predstavnici pojedinih zemalja pominju samo Republiku Srpsku i njenog predsjednika Milorada Dodika, ali je dodala i da je pažljivo slušala izlaganje ruskog ambasadora Vasilija Nebenzju.
Srpski član Predsjedništva BiH je napomenila da su ona i Kristijan Šmit u ličnom svojstvu nastpili na sjednici, te da to nije čudno jer on nije priznat kao visoki predstavnik.
Mnogi ga ne priznaju jer nije ispunio zahtjeve iz Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma – dodala je Cvijanovićeva.
Navela je da predstavlja sebe, a ne Predsjedništvo BiH u cjelini, te da će tako biti i na redovnoj sjednici Savjeta bebzbjednosti UN kada bude učestvovao njen kolega iz ovog kolektivnog organa BiH jer će tada takođe iznijeti svoje viđenja, a ne Predsjedništva u cjelini.
– Da bismo iznijeli stav Predsjedništva moramo da imamo konsultacije, usaglašavanje stava – pojasnila je Cvijanovićeva.
Ona je zahvalila šefu Stalne misije BiH pri UN Zlatku Lagumdžiji što je pročitao njena pisma, što znači da ih je čitao, ali nije prosleđivao tamo gdje su poslata za razliku od pisama koja je upućivao bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla da dok zvaničnici Srpske govore o neophodnosti očuvanja mira i stabilnosti i rješavanju svih otvorenih političkih pitanja u demokratskim institucijama, zapadni ambasadori u Sarajevu određenim prijetnjama i militarističkim izjavama nastoje da uliju strah u Srbe, a istovremeno daju nadu nekim radikalnim snagam u bošnjačkom političkom vrhu da će NATO “riješiti” “problematičnu” Republiku Srpsku tako što će je ukinu.
Istovremeno, bošnjački zvaničnici, poput ministra odbrane BiH Zukana Heleza i ministra bezbjednosti FBiH Rame Isaka, otvoreno prijete nasiljem i ratom. Među mnogobrojnim zapaljivim izjavama ministra Heleza, dvije su najopasnije: da stvara “rezervne” vojne snage u BiH, i poziv da se u škole u BiH uvede “vojna obuka”. Ministar Isak je, s druge strane, izjavio da će “povesti 10 korpusa” kada se Republika Srpska bude ukidala – smatra Cvijanović.
Ističe da se ovakve prijetnje i pozive na nasilje, Šmit i strani ambasadori rijetko osuđuju.
– Takođe treba napomenuti da aktuelna prijetnja od radikalnih islamskih terorističkih ćelija predstavlja opasnost ne samo za mir u BiH i na Zapadnom Balkanu nego i u cijeloj Evropi. Prije samo dvije sedmice, policijske snage su u Zenici uhapsile jednu osobu koja se sumnjiči da pripada radikalnoj islamističkoj grupi u FBiH. Lokalni mediji u BiH nedavno su objavili i da je ministar Helez odobrio da poligoni Oružanih snaga BiH u Mostaru koriste strani državljani i pojedini mještani povezani sa radikalnim vehabijskim pokretom – navela je Cvijanovićeva.
Ukazala je da je ovo posebno opasno i neodgovorno jer se “BiH dugi niz godina u stranim medijima i međunarodnim bezbjednosnim izvještajima označava kao najopasniji izvor džihadističkog terorizma u Evropi”.
– Zabrinutost zbog terorističkih prijetnji koje dolaze iz BiH primijetile su mnoge zapadne vlade i drugi izvori. Na primjer, američki Stejt department prošle godine piše: “Terorističke grupe nastavljaju da planiraju moguće napade u BiH”. Francuski predsjednik Emanuel Makron je 2021. godine, govoreći o prisustvu džihadista u BiH, nazvao zemlju “tempiranom bombom”. Prema podacima koje je objavio Centar Vilson u Vašingtonu, BiH je među evropskim zemljama imala najveći broj građana koji su otišli da vode džihad u Siriji i Iraku. Kao što svi znamo, vladavina prava je jedan od osnovnih uslova za mir i demokratsko upravljanje. Nažalost, on se u BiH krši i ignoriše uporno, a to posebno čine Šmit i njegovi pomagači i saučesnici iz određenih stranih ambasada – navela je Cvijanović.
Ukazala je da je vladavina prava ji u središtu procesa evropskih integracija, a predstavnici EU i država članica EU stalno naglašavaju važnost njenog poštovanja, ali Šmitu upućuju tek blagi prijekor zbog konstantnog kršenja te iste vladavine prava.
– Šmit i njegovi pobornici tvrde da on ima izvršnu, sudsku i zakonodavnu vlast i da ne odgovara nijednoj vladi ili sudu u BiH. Drugim riječima, smatraju da on ima apsolutnu moć i nikakvu odgovornost. Nejasno je kako se ovo može uklopiti u bilo koji normalan koncept vladavine prava. U još većem obrušavanju na vladavinu prava, Šmit je izmijenio Krivični zakon BiH kako bi ga koristio kao sredstvo kažnjavanja svakog ko ne poštuje njegove odluke. Trenutno se protiv demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske, kao i jednog javnog funkcionera, vodi postupak zato što, ispunjavajući svoje ustavne i zakonske obaveze, nisu poštovali Šmitove naredbe – rekla je Cvijanović.
Kaže da je vladavina prava i pod udarom prijetnji i međunarodnih sankcija vlada Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije.
– Prijetnje i sankcija se koriste za zastrašivanje izabranih i drugih zvaničnika, njihovih porodica, privatnih preduzeća, pa čak i medija. Svaki lider koji odbije da se povinuje Šmitu ili koji odbije da prihvati nezakonite subverzije Dejtonskog sporazuma, napada se otvoreno i neumoljivo i postaje meta sankcija. Ove sankcije uvode se bez odgovarajućeg procesa, odnosno bez ikakvog formalnog navoda optužbi, čak i bez pojavljivanja pred sudijom ili sudom, pa makar i na minut. Banke su prinuđene da zatvore račune i odbiju usluge ovim pojedincima, pri čemu oni nisu zvanično optuženi ni za jedno krivično djelo. Ovo ponašanje često se viđa u sferi organizovanog kriminala i ni na koji način ne liči na ponašanje demokratskih država koje podržavaju međunarodni pravni poredak ili vladavinu prava – poručila je Cvijanović.
Ovo eklatantno nezakonito ponašanje, dodaje Cvijanović, i potpuno nipodaštavanje vladavine prava od strane Šmita, njegovih saučesnika u BiH i pomagača iz različitih vlada, podriva cjelokupan ustavni poredak u BiH, slabi institucije vlasti i prenebregava volju građana BiH.
– Ovakvo ponašanje, bez sumnje, predstavlja prijetnju po mir i stabilnost u BiH. Pored navedenih kršenja Dejtonskog sporazuma, međunarodnog prava, Ustava BiH i vladavine prava, nastavljaju se napori da se biračima u BiH uskrate prava. Šmit je posljednjom odlukom nametnuo izmjene Izbornog zakona u BiH, što je jasan pokušaj intervenisanja u izbore i manipulacije rezultatima na predstojećim lokalnim izborima. Iako najavljena kao tehnička izmjena Izbornog zakona kojima se, navodno, obezbjeđuje veći integritet izbora, ova odluka je, zapravo, politička i dovodi u pitanje integritet cjelokupnog izbornog procesa, dok stvarnu kontrolu i uticaj prepušta neizabranom strancu – kaže Cvijanović.
Poručuje da je Šmit i ovaj put prekršio Dejtonski sporazum.
– Prenio je nadležnosti sa entitetskih vlada na centralizovano tijelo na državnom nivou, Centralnu izbornu komisiju, koja je lišena i legitimiteta i legaliteta. Uz to, Šmit krši i radno zakonodavstvo: produžio je mandat članovima Centralne izborne komisije i to preko zakonske i starosne granice za penziju. Centralna izborna komisija sada može da zaobilazi sud pošto joj je Šmit dao pravo da direktno kažnjava svako kršenje njegovog izbornog zakona koje Komisija vidi kao takvo. Istim diktatom, građanima BiH uskraćuje njihova ustavna i zakonska prava da se kandiduju za izbornu funkciju bez odgovarajućeg postupka ili bilo kakvog pravnog lijeka – rekla je Cvijanović.
Podsjetila je da kada su Narodna skupština i izabrani predstavnici Republike Srpske preduzeli zakonske mjere za zaštitu Dejtonskog sporazuma i integriteta lokalnih izbora u Republici Srpskoj, Šmit i njegovi saučesnici su izabranim zvaničnicima otvoreno zaprijetili prinudnom smjenom i raznim vidovima kažnjavanja.
– Suštinski, lišavanjem izabranih zvaničnika i institucija vlasti ustavnih nadležnosti i odgovornosti, birači u BiH lišeni su prava. Svaki put kada Kristijan Šmit nametne neku odluku, nipodaštavajući demokratski ustavni poredak zemlje i odredbe Dejtonskog sporazuma, to destabilizuje BiH. Šmitove represivne odluke, nepromišljeni edikti, prijetnje i druga uplitanja, u BiH izazivaju krizu za krizom, od samog njegovog dolaska. Postupci i retorika zvaničnika Republike Srpske, koje su određene strane države osudile, bile su očekivano isprovocirane Šmitovim nečuvenim, nezakonitim djelovanjem – istakla je ona.
Činjenica je, dodaje, da svaki put kada se nezvanac poput Šmita – ili onih koji ga podržavaju – upusti u flagrantno nasilničke i nezakonite postupke i pokuša da oslabi, sankcioniši ili čak zatvori naše demokratski izabrane lidere, to ima savršeno predvidljive posljedice – to pokreće građane Republike Srpske i njene izabrane zvaničnike da se tim nedjelima suprotstave.
– Јasno je da kontinuirano kršenje Dejtonskog sporazuma od strane Šmita i njegovih međunarodnih i domaćih saučesnika predstavlja prijetnju po mir i direktno podriva stabilnost u BiH. Ovo kršenje mora se na svaki način osuditi i što je prije moguće okončati. Zahvaljujem na pažnji i molim da svi, još snažnije nastavimo da podržavamo mir i stabilnost u BiH – poručila je Cvijanović.
Izvor: RTRS