Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak rekao je da Priština ne može zauvijek da izbjegava formiranje Zajednice srpskih opština zato što je međunarodnom pravu dužna da ispuni tu obavezu.
Lajčak je poručio da pitanje zašto ZSO još ne postoji treba postaviti institucijama u Prištini, jer on ne vidi razlog da se to ne učini i krene dalje, posebno nakon predstavljanja evropskog nacrta statuta ZSO.
– Uvjeren sam da evropski nacrt statuta u potpunosti poštuje pravni poredak Kosova. Takođe smo u najvećoj mogućoj mjeri uzeli u obzir crvene linije obje strane. To je evropski način za rješavanje osjetljivog pitanja manjinskih prava i zaštite i odražava najbolju evropsku praksu – rekao je Lajčak za Kosovo onlajn.
On je dodao da ono što funkcioniše za članice EU i Savjet Evrope, odnosno za dvije međunarodne organizacije kojima /samoproglašeno / Kosovo želi da se pridruži, treba da bude prihvatljivo i za Prištinu.
Lajčak je upitao kako bi ZSO mogla da bude štetna ili opasna po /samoproglašeno/ Kosovo, ako Ustavni sud ima konačnu riječ o Statutu, dodajući da je uvjeren da će ZSO na kraju biti uspostavljena, jer je to obaveza koju je prištinska Vlada dobrovoljno preuzela 2013. godine prihvatanjem Briselskog sporazuma, koji je ratifikovan dvotrećinskom većinom u kosovskom parlamentu.
– Međunarodna zajednica neuspostavljanje ZSO vidi i kao pitanje vladavine prava i reagovala je u skladu sa tim, u kontekstu zahtjeva za članstvo Prištine u Savjetu Evrope. Pitanje ZSO je veće od “jednostavne” obaveze iz dijaloga. Ono odražava pristup Vlade zaštiti ljudskih prava, pravima nevećinskih zajednica i vladavini prava – rekao je Lajčak.
Govoreći o ukidanju upotrebe dinara na Kosovu i Metohiji, Lajčak je naveo da je Brisel upozoravao na posljedice koje takva uredba iz Prištine može da ima na svakodnevni život Srba na Kosovu i Metohiji drugih zajednica, javlja Srna.
– Izrazili smo i zabrinutost zbog zatvaranja i konfiskacije kancelarija srpske Poštanske štedionice na sjeveru Kosova bez prethodne najave ili koordinacije, i to samo nekoliko dana nakon posljednjeg sastanka u dijaloga o ovoj temi. Akcija je u tom trenutku bila nepotrebna i može se kategorisati kao eskalirajuća – ocijenio je Lajčak.
