Donosimo kakve su cijene u EU i regionu.
Cijene nekretnina u Evropskoj uniji konstantno rastu. Prva na ljestvici je Mađarska, gdje je cijena kvadrata u odnosu na posljednjih pet godina porasla za nevjerovatnih 87 odsto.
Najmanji rast cijena nekretnina bilježi Italija – šest odsto. Njemačka bilježi nagli pad prodaje nekertnina ali i gradnje novih.
Za jedan kvadrat stana u Minhenu, potrebno je izdvojiti više od 8.400 Evra što je oko 16.800 maraka. Postoji i uredba o ograničenju rasta cijena na godišnjem nivou.
U Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine u prosjeku, cijene su porasle za 1,7 odsto u odnosu na prethodni kvartal. Na godišnjem nivou taj rast iznosi 9.1 odsto. Prosječna cijena kvadrata u Hrvatskoj iznosi 3.223 Evra. Shodno svemu što smo čuli, pitali smo šta sve utiče na cijenu nekretnine?
‘’Vrijednsot stana odnosno cijena stana zavisi broj jedan od lokacije, broj dva novogradnja ili je starogradnja, broj tri spratnost. Sve to utiče na cijenu kada gledamo i stare i nove stanove,’’ pojasnio je Manojlo Popović vlasnik Agencije za nekretnine ‘’Senzor’’.
Primjera radi, za kvadrat stambenog prostora u naselju Šargovac, koji je oko desetak kilometara udaljen od centra Banjaluke, traži se i po 2.800 maraka. Provjerili smo kako se trenutno kreću cijene?
’Dvije – 2.500 KM starogradnja a novogradnja kreće se od 2.700 KM pa do 3.500 – 4.000 KM. E sad su u posljednje vrijeme digli cijenu, da li prodaju ili ne prodaju, pitanje je. Jednostavno dignu cijenu, pa onda važu cijene hoće li dati za taj iznos ili neće.
A neke firme i pet, šest hiljada traže. E sad, o tom po tom, ko je taj koji će dati pola miliona ili 500.000 za stotinu kvadrata ili 700.000 za stotinu kvadrata,’’ istakao je Popović.
Ipak, bez obzira na cijene, nekretnine se itekako prodaju. U razgovoru sa jednim od investitora, koji nije htio stati ispred naše kamere, rekao nam je da je trenutno obustavio prodaju stanova u jednoj od svojih zgrada, kako tvrdi, zbog dobre prodaje, a kako bi u narednom periodu mogao još podići cijenu. Da li su cijene dosegle svoj vrhunac i postoji li nada da će cijene pasti?
‘’Moje lično mišljenje je da ćemo u nekom periodu imati oscilaciju, jednu ulatilnost kretanja naniže, pa naviše več jednostavno, ti trendovi kada su u pitanju vlasništva nad nekretninama, objektima za stanoivanje ili objektima koji se koriste u turističke svrhe u nekoj dužoj relaciji će rasti,’’ smatra ekonomista Aleksandar Ljuboja.
Šta o cijenama kažu građani?
”Većina ljudi koja radi za neke relativno prosječne plate, ne može sebi da priušti nekeretninu makar ne nekretninu koja odgovara veličini porodice makar izbliza. Da niste Vi možda prodavali ili eventualno kupovali nekretninu? Na moju sreću, ne. Ja sam kupila nekretninu prije više od 15 godina. Ni tada cijene nisu bile povoljne, a sada da ne govorim,” riječi su jedne Banjalučanke.
”U planu jeste ali s obzirom koliko su visoke cijene, jako teško da se može priuštiti nešto pristojno. Kao što vidite imam dvoje djece, to je četvoročlana porodica, ipak su pervisoke cijene za kupovinu stana u kojem bismo mi mogli komotno da živimo,” kazala nam je mlada majka.
Sretni su kažu, oni koji imaju svoj stan i miran san. Biti podstanar, danas je najteže a još teže za vratom imati lošeg druga koji te svaki mjesec u stopu prati – kredit.
Tržište je nemilisrdno, inestitri formiraju cijene sebi na ruku, a kako će narod? Pa zna se, po onoj našoj ustaljenoj – snaći ćemo se. A do kada ćemo tako – ne zna se.
Izvor: Una TV/Lejla Džin
