Nauka ne prestaje da pomjera granice, a sada je uz pomoć vještačke inteligencije ponuđen pogled u budućnost koji je zaprepastio svijet.
Iako smo navikli da gledamo futurističke filmove koji prikazuju kako bi čovječanstvo moglo da izgleda u dalekoj budućnosti, sada imamo konkretne vizuelne prikaze koji se zasnivaju na naučnim pretpostavkama.
Vještačka inteligencija, koristeći Google ImageFX i predviđanja vodećih naučnika, stvorila je slike koje prikazuju kako bi ljudi mogli da izgledaju za 1.000 godina, a rezultati su izazvali brojne polemike. Stručnjaci smatraju da će nekoliko ključnih faktora uticati na evoluciju ljudske rase: tehnološki napredak, klimatske promjene, mijšanje populacija i mogućnost života u svemiru.
Kako će se ljudi promijeniti za 1.000 godina?
Niža visina, tamnija koža, ujednačeniji crte lica, manja genetska raznolikost, veća tehnološka integracija, manji mozak, niže stope promjene raspoloženja, potencijalno prilagođavanje za život u svemiru.
Ljudi će postati niži
Profesor Mark Tomas, genetičar sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), istakao je da postoji mogućnost da će ljudi u budućnosti postati niži. On objašnjava da rana polna zrelost i niža visina mogu biti povezane, pa ukoliko osobe koje ranije sazrijevaju budu imale više djece, takvi geni bi mogli postati dominantni u populaciji.
Ljudi će postati privlačniji
Naučnici smatraju da bi u narednih 1.000 godina moglo doći do promjena u osobinama koje se smatraju privlačnim.
Profesor Tomas kaže:
– Ulazimo u svijet u kojem žene same biraju i biraće muškarce koji im se dopadaju – bilo zbog inteligencije, uspjeha, fizičkog izgleda ili mišićavosti. Kako bude rasla ženska selekcija, očekuje se porast ovih osobina. Na duge staze, ovo bi moglo dovesti do toga da prosječna osoba postane malo ljepša nego danas.
Tamnija koža i ujednačeniji izgled
Velike promene očekuju se i u pogledu etničke raznolikosti. Naučnici predviđaju da će ljudi u budućnosti imati tamniju kožu i ujednačenije crte lica, jer se etničke grupe sve više miješaju. Dr Džejson Hodžson, predavač bioinformatike na Univerzitetu Anglia Ruskin, kaže:
– Jedna od stvari koju bismo mogli da vidimo u budućnosti jeste rušenje granica između populacija. Ako se sadašnji trendovi nastave, vidjećemo manju genetsku strukturu populacija, prenosi telegraf.rs
Tehnološka poboljšanja
Genetska modifikacija mogla bi postati ključni faktor u evoluciji. Dr Hodžson objašnjava:
– Već sada imamo tehnologiju koja omogućava precizno uređivanje gena pomoću CRISPR-Cas9 alata. Neki futuristi vjeruju da će buduće generacije moći da biraju specifične genetske osobine – poput veće otpornosti na UV zračenje ili poboljšane fizičke izdržljivosti
Smanjenje mozga!
Naučnici predviđaju i smanjenje ljudskog mozga usled zavisnosti od tehnologije. Profesor Robert Bruks sa Univerziteta Novi Južni Vels tvrdi da kompjuteri preuzimaju više zadataka, zbog čega prednost velikog mozga postaje manje izražena. Dr Nikolas Longrič, paleontolog sa Univerziteta u Batu, poredi ljude sa “samodresiranim majmunima”, sugerišući da bi mogli postati manje kognitivno samostalni.
