Evropska unija EU je prvi put odobrila upotrebu brašna od larve crva brašnara. Ali, pomisao na crve u hrani kod mnogih ljudi izaziva gađenje.
Oni, međutim, sadrže važne hranljive materije i vitamine, ali i visoku koncentraciju proteina, piše DW.
Gadi vam se? Pomisao na crve u hrani kod mnogih ljudi izaziva gađenje. Ovu reakciju nauka naziva „prehrambenim tabuom“.
Neki insekti, životinje, biljke ili gljive, koje su u principu jestive, postaju tabu u određenom kulturnom ili društvenom kontekstu i stoga se ne konzumiraju, piše Dojče vele (DW).
Naprimjer, pobožni hindusi ne jedu govedinu, vjernici muslimani i Jevreji ne jedu svinjetinu, a u zapadnim kulturama mnogi osjećaju gađenje prema konzumiranju insekata.
Ipak, prema procjenama Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), insekti su sastavni dio ishrane za oko dvije milijarde ljudi širom svijeta, posebno u djelovima Afrike, Azije, Srednje i Južne Amerike. Više od 2.000 vrsta insekata smatra se jestivim.
Brašno od larvi crva sada dozvoljeno u EU
Evropska unija (EU) je sada prvi put odobrila upotrebu brašna od larvi crva u prehrambenim proizvodima. Ova dozvola se odnosi na brašno dobijeno od larvi žitnog insekta – žutog crva brašnara (Tenebrio molitor).
Dakle, ne radi se o konzumiranju cijelih crva, prženih skakavaca ili svilenih buba – što neki možda zamišljaju kao horor-scenario.
Ovo visoko proteinsko brašno u budućnosti će se u malim količinama koristiti u industrijski proizvedenim pekarskim proizvodima poput hljeba i kolača, proizvodima od sira, tjestenini i prerađenim proizvodima od krompira.
Nema zdravstvenog rizika
Brašno od larvi žitnog crva – brašnara ne predstavlja zdravstveni rizik, inače ne bi bilo odobreno za upotrebu, upozorava i Savezna kancelarija za zaštitu potrošača i bezbjednost hrane u Njemačkoj.
Prije odobrenja, proizvođači moraju podnijeti zahtjev za svaku vrstu insekta koji žele da plasiraju na tržište, u skladu sa Uredbom EU o „novoj hrani“ (Novel-Food-Verordnung). Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA) sprovodi temeljnu naučnu procjenu, kako bi osigurala da je hrana bezbjedna za ljudsko zdravlje.
Dozvoljene količine su ograničene: hljeb smije da sadrži maksimalno četiri grama brašna na 100 grama gotovog proizvoda, dok je za sir maksimalna količina jedan gram na 100 grama proizvoda.
Mogući patogeni u brašnu eliminišu se UV-zračenjem prije upotrebe. Ova metoda ujedno povećava sadržaj vitamina D3 u prahu.
Zašto su larve žitnog crva pogodne za ishranu?
One sadrže važne hranjive materije poput gvožđa, cinka i vitamina B12. Imaju i veliku koncentraciju proteina. Novoodobreno brašno od larvi žitnog crva sadrži između 50 i 55 odsto proteina. Osim toga, u njemu je i svih devet esencijalnih aminokiselina ali i zdrave masti, vlakna i važni vitamini.
Njihova proizvodnja je ekološki prihvatljivija u poređenju s tradicionalnim izvorima proteina poput govedine, svinjetine i piletine. Potrebno im je manje vode, hrane i prostora, te proizvode manje emisija štetnih gasova.
Skriveni životinjski sastojci u mnogim proizvodima
Životinjski sastojci već dugo postoje u pekarskim proizvodima, tjestenini i sirevima, ali ih je često teško prepoznati jer su skriveni iza aditiva ili stručnih izraza.
Mnoge industrijske pekare već dugo koriste L-cistein (E920), kako bi tijesto imalo ujednačenu konzistenciju i bolji kvalitet. Ova aminokiselina se često dobija od svinjskih čekinja ili perja, a ne mora biti posebno deklarisana.
Otprilike 35 odsto sireva u svijetu se pravi od životinjskog sirišta – enzima iz želuca preživara, najčešće teladi. Oni razgrađuju mliječne proteine i omogućavaju sirenje mlijeka bez da se ukiseli.
Ovaj proces je ključan za proizvodnju sira i omogućava mu da se stvrdne, jer odvaja čvrste sastojke mlijeka od tečnosti.
Želatin je takođe prisutan u mnogim proizvodima. Ova proteinska smesa dobija se iz kože i kostiju goveda i svinja. Želatin stabilizuje čorbe i soseve, zgušnjava krem sireve i povezuje pahuljice u musli pločicama.
Insekti su već prisutni u prehrambenim proizvodima.
Od 2021. godine četiri vrste insekata su već odobrene za upotrebu u EU – najčešće u sušenom obliku ili u prahu:
Osušeni žuti crv brašnar (Tenebrio molitor)
Migratorni skakavac (Locusta migratoria)
Kućni cvrčak (Acheta domesticus)
Larva žitnog kukca (Alphitobius diaperinus), poznata i kao buffalo crv
Ovi insekti mogu biti sastojci u prerađenim mesnim proizvodima, pekarskim proizvodima, smjesama za pečenje, tjestenini, pici, grickalicama poput čipsa ili kikirikija u hrskavom omotaču, čokoladi, siru, marmeladi, musliju, muslipločicama i mnogim drugim proizvodima.
Ko želi da se kloni ovih sastojaka, treba pažljivo čitati listu sastojaka. Insekti su u principu obavezno deklarisani: prehrambeni proizvodi, koji sadrže insekte, moraju biti jasno označeni prema EU regulativi.
Deklaracija mora uključivati latinski i domaći naziv insekta, kao i njegov oblik upotrebe.
Takođe, na proizvodu mora biti jasno navedeno da može izazvati alergijske reakcije kod osoba alergičnih na rakove, mekušce i grinje.
