Jeste li se ikada uhvatili kako satima „skrolujete“ kroz negativne vijesti, osjećajući sve veću anksioznost, ali ne možete prestati?
Ovaj fenomen, poznat kao doomscrolling, postao je sve prisutniji u eri digitalnih medija. Zašto nas loše vijesti privlače više od dobrih?
Kako doomscrolling utiče na naše mentalno zdravlje? U ovom tekstu istražujemo psihološke razloge iza ove pojave i načine da zaštitimo svoj um od preopterećenja negativnim informacijama.
Zašto smo „programirani“ da pratimo loše vijesti? Naš mozak je evoluirao da prioritet daje opasnostima i prijetnjama.
Ovo je bio ključni mehanizam preživljavanja – u prošlosti, brza reakcija na opasnost mogla je značiti razliku između života i smrti.
– Negativna pristrasnost – Psihološke studije pokazuju da mozak snažnije reaguje na negativne vijesti nego na pozitivne.
– Strah i neizvjesnost – Loše vijesti pojačavaju osjećaj nesigurnosti, što nas tjera da tražimo još informacija kako bismo se pripremili za „najgore“.
– Društveni mediji i algoritmi – Platforme poput Fejsbuk i Tvitera često favorizuju senzacionalne i alarmantne vijesti jer one izazivaju više interakcija.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, konstantno izlaganje negativnim vijestima povećava rizik od anksioznosti, depresije i hroničnog stresa.
Šta je doomscrolling i kako nas iscrpljuje?
Doomscrolling je navika beskonačnog praćenja loših vijesti, čak i kada znamo da nam to škodi. Kako prepoznati doomscrolling?
– Ponavljano otvaranje vijesti i društvenih mreža, iako se osjećate loše.
– Osjećaj anksioznosti, bespomoćnosti i preplavljenosti nakon čitanja vijesti.
– Poteškoće sa fokusom, snom i opštim raspoloženjem.
– Nemogućnost prestanka skrolovanja, čak i kad ste svjesni da vas iscrpljuje.
Doomscrolling može stvoriti začarani krug: više loših vijesti – veća anksioznost – još više doomscrolling.
Kako zaštititi mentalno zdravlje?
Ograničite vrijeme za vijesti
– Postavite vremenske granice za informisanje (npr. 15 minuta ujutro i naveče).
– Izbjegavajte čitanje vijesti neposredno prije spavanja.
Birajte pouzdane izvore
– Informišite se iz provjerenih medija umjesto senzacionalističkih portala.
– Pratite sadržaj koji nudi rješenja, a ne samo probleme.
Kreirajte balans u konzumaciji informacija
– Unesite više pozitivnog sadržaja u svoju rutinu (muzika, knjige, humor).
– Fokusirajte se na vijesti koje inspirišu i podstiču nadu.
Praktikujte digitalni detoks
– Isključite notifikacije i smanjite vrijeme provedeno na društvenim mrežama.
– Posvetite se aktivnostima koje smiruju um – šetnje, vježbanje, razgovor sa prijateljima.
Zaključak: Svjesno birajte šta unosite u svoj um
Loše vijesti su neizbježne, ali način na koji ih konzumiramo može napraviti veliku razliku.
– Ne dozvolite da doomscrolling preuzme kontrolu nad vašim raspoloženjem.
– Informišite se, ali ne zaboravite i na pozitivne vijesti.
– Vaše mentalno zdravlje je važnije od beskrajnog skrolovanja!
Piše: Aleksandar Pejić/Glas Srpske
