Prvi petak poslije Vaskrsa veoma je poseban dan u srpskom narodnom vjerovanju i slavi se u mnogim našim krajevima samo pod različitim nazivima.
Svijetli je zato što je u Svijetloj nedelji. U nekim krajevima poznat je i kao Istočni, ali i Sebični i Blaženi.
Istočni petak, poznat i kao “Izvor iscjeljenja”, obilježava se kao poseban dan kada vjernici odlaze do izvora ili obližnjih česmi da se umiju, verujući da voda tog dana ima iscjeliteljsku moć i da pomaže kod raznih bolesti.
Ovaj praznik je posvećen Presvetoj Bogorodici, koja se u bogosluženjima na taj dan naziva “Živonosni istočnik”. Njeno poštovanje se tog dana slavi uz molitve i okupljanje naroda oko svetih izvora.
Porijeklo praznika vodi iz predgrađa Carigrada, gdje se nekada nalazio hram izgrađen pored izvora, koji je i nosio naziv „Živonosni istočnik“. Ovaj hram podigao je car Lav I, još u V vijeku, nakon čudesnog događaja koji se, prema predanju, odigrao dok još nije bio car. Tada je, lutajući šumom, sreo slijepog čovjeka i, po uputstvu nevidljivog glasa, pronašao izvor, umio ga tom vodom – i slijepac je progledao, piše ona.rs.
Zahvalan Presvetoj Bogorodici, car Lav je kasnije podigao hram na mjestu tog čuda, koji je postao mjesto hodočašća za ljude iz svih krajeva.
I sam car Justinijan, koji se izliječio upravo na tom izvoru, obnovio je svetinju nakon što je oštećena u zemljotresu. Kasnije su je dodatno obnovili car Vasilije I i njegov sin Lav VI Mudri. Sinaksar – crkveni zapis o praznicima – detaljno bilježi mnoga čudesa koja su se dogodila zahvaljujući ovom svetom izvoru, među kojima je i vaskrsenje mrtvog čovjeka. Izvještava se i o izlječenjima od raznih bolesti: epilepsije, bjesnila, tumora, groznice, neplodnosti, duševnih i očnih oboljenja, pa čak i skorbuta.
Na ikonama koje prikazuju ovaj praznik, Majka Božija sa malim Hristom prikazana je iznad izvora, dok vjernici – slijepi, bolesni, sveštenici i carevi – dolaze da se napoje ili umiju. Od XVI vijeka ovaj praznik se posebno proslavlja i u grčkoj i u ruskoj pravoslavnoj tradiciji, a brojni izvori kod manastira su posvećeni ovom danu. Sveti Serafim Sarovski je redovno prinosio molitve pred ikonom Živonosnog istočnika.
Ovaj petak je posvećen proslavljanju Presvete Bogorodice, koja se na danas u bogosluženju naziva Živonosni istočnik. Zato je riječ o danu posebno posvećenom ženama i majkama koje danas ne bi trebalo ništa da rade.
Običaj nalaže da se ujutru ide do najbližeg izvora – ljudi se umivaju, piju vodu, beru poljsko cvijeće, raduju se i vraćaju kući tek uveče.
U nekim krajevima, poput Popovog polja, žene izbjegavaju teške poslove, dok su mehandžije taj dan slavile kao svoju slavu.
Zanimljivo je i to da se u selima oko Niša i Pirota tog dana farbaju jaja, slično kao za Vaskrs, ali sa namjenom da se odnesu na groblje, u znak pripreme za Pobusani ponedjeljak.
Negdje se Istočni petak proslavlja i kao seoska slava, gde je običaj da se prinese jagnje na žrtvu i dijeli narodu u znak zahvalnosti i zajedništva.
Molitva koju treba danas izgovoriti
O, Presveta Djevo, Svemilostiva Vladičice Bogorodice, podala si nam Živonosni Istočnik Tvoj, koji cjelebne darove za zdravlje duša i tijela naših i na spasenje svijetu toči, stoga Te blagodarni, sada, usrdno molimo, Carice Presveta, moli Sina Tvojega i Boga našega da nam da oproštaj sagrešenja i svaku milost i utjehu dušama žalosnim i ozlobljenim, i od bijede, tuge i bolesti izbavljenje. Podaj, Gospođo, hramu ovom i svim ljudima pokroviteljstvo (i svetoj obitelji ovoj da ostane na okupu), gradu zaštitu, zemlji našoj od nevolja izbavljenje i zaštitu, da miran život poživimo ovdje, a u budućem vijeku udostojimo se vidjeti Tebe Zastupnicu našu, u slavi Carstva Sina Tvojega i Boga našega. Njemu neka je slava i moć sa Ocem i Presvetim Duhom u sve vekove. Amin.
