Na društvenim mrežama nedavno se pojavila informacija da se u Srbiji zet oženio taštom kako bi on i njena kćerka poslije smrti starice naslijedili deviznu penziju.
Na tu informaciju su se nadovezali komentari drugih sa nizom sličnih primjera.
Navodili su “dobro obaviješteni” da znaju za slučaj da se snaha, poslije smrti muža, udala za svekra iz istog razloga, zatim da druga, koja je to isto uradila, već deset godina dobija inostrani ček.
Tu je i primjer da su se muž i supruga, koji imaju troje djece, razveli kako bi se ona ponovo udala, i to za suprugovog strica, koji ima dobru australijsku penziju. U toj zemlji tvrde posjeduje i nekretnine, pa će oni sve to jednog dana, takođe, naslijediti.
“Tazbinski” brakovi u Srbiji česti
Stiče se utisak da su ovakvi “tazbinski” brakovi zbog finansijskog interesa u Srbiji česti, a mnogi ih i opravdavaju, kao način da porodica nastavi lagodno da živi dobijajući taj novac.
Kako je ranije objasnila advokat Ana Marković, u Srbiji prema Porodičnom zakonu tazbinsko srodstvo u prvom stepenu prave linije je smetnja za sklapanje braka. To znači da pred matičara ne mogu zet i tašta, svekar i snaha, očuh i pastorka, kao ni maćeha i pastorak.
– Ukoliko ipak dođe do zaključenja takvog braka, onda je to zbog prevare, propusta i greške matičara, koji bi morao sve da provjeri. Takav brak je po zakonu ništavan – objašnjava Ana Marković.
Tužbu i zahtjev za poništenje takvog braka mogu podnijeti svi koji imaju pravni interes, poput oštećenog penzionog fonda, nasljednika ili bivšeg supružnika… Takođe, javni tužilac mora da reaguje po službenoj dužnosti ako za to sazna. Kako navodi sagovornica, pravo podnošenja tužbe ne zastarijeva i takav brak se može poništiti i kad prestane da postoji.
– Iako u zakonu nije decidno navedeno, sudovi kod nas su zauzeli stav da tazbinsko srodstvo postoji i nakon razvoda supružnika – objašnjava Marković.
Brakovi zbog imovinskih interesa
– Brakovi sklopljeni zbog dobijanja inostrane penzije su ništavni, jer nisu sklopljeni radi ostvarivanja zajednice života, već isključivo imovinskih interesa. Kako zakon kaže, zajednica života, što je brak, mora da bude veza emotivnih, seksualnih, kulturoloških, intelektualnih i ekonomskih interesa oba supružnika.
Ukoliko je u pitanju vanbračna zajednica, od kojih se onda kasnije jedno vjenča sa taštom ili svekrom, onda se to ne smatra prevarom jer zasad po zakonu ona ne poznaje tazbinsko srodstvo. Takođe, propisi ne zabranjuju ni tazbinski brak ako nije prvi stepen prave linije, što znači dozvoljena je udaja za muževljevog djeda, strica ili ujaka i obrnuto, on se može oženiti supruginom babom ili tetkom.
Dozvola za brak
Kako je Marković objasnila, prema Porodičnom zakonu, sud može iz opravdanih razloga da dozvoli sklapanje braka u prvoj liniji tazbinskih odnosa, prenosi Novosti.
Budući supružnici pokrenu vanparnični postupak i sud im donošenjem rješenja izdaje dozvolu, ali tada vodi računa o cilju ostvarivanja braka i zaštiti porodice. To znači da, ako zaista postoji zajednica života, onda će im sud dozvoliti da sklope brak.
