Američki predsjednik Donald Tramp danas će razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o mogućnostima za postizanje mira u Ukrajini, dok evropski lideri pozivaju Kremlj da prihvati trenutni prekid vatre kako bi se zaustavio najsmrtonosniji sukob u regiji od Drugog svjetskog rata.
Putin je u februaru 2022. poslao hiljade vojnika u Ukrajinu, čime je započeo najteži sukob između Rusije i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine.
Tramp, koji želi da ga istorija pamti kao mirotvorca, više puta je pozvao na okončanje “krvoprolića” u Ukrajini, koje njegova administracija vidi kao posrednički rat između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
Intenzivirani napori za mirovne pregovore
Pod pritiskom Trampove administracije, izaslanici zaraćenih strana sastali su se prošle sedmice u Istanbulu, prvi put od marta 2022, nakon što je Putin predložio direktne razgovore, a evropski lideri i Ukrajina zatražili trenutni prekid vatre.
“Teme poziva bit će zaustavljanje ‘krvoprolića’, koje u prosjeku odnosi više od 5.000 ruskih i ukrajinskih života sedmično, kao i trgovina”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
“Nadam se da će to biti produktivan dan, da će se postići primirje i da će ovaj vrlo nasilni rat, rat koji se nikada nije trebao dogoditi, završiti”, poručio je.
Tramp je poručio da su šanse za napredak male sve dok se on lično ne sastane s Putinom, ali je najavio da će danas u 16 sati obaviti telefonski razgovor s ruskim predsjednikom. Kremlj je potvrdio da su pripreme za razgovor u toku.
Tramp prijeti sankcijama
Tramp je istakao da bi Rusija mogla biti suočena s dodatnim sankcijama ako ne pristupi mirovnim pregovorima ozbiljno. Takođe je najavio razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i predstavnicima nekoliko članica NATO-a, prenosi Avaz.
Putin, čije snage trenutno kontrolišu petinu teritorije Ukrajine i ostvaruju napredak, i dalje insistira na svojim uslovima za prekid rata, uprkos sve većem pritisku Trampa i ponovljenim upozorenjima iz Evrope.
Rusija je u nedjelju izvela najveći napad dronovima na Ukrajinu od početka rata. Ukrajinska obavještajna služba saopštila je da Moskva planira ispaljivanje interkontinentalne balističke rakete, iako to iz Rusije nije potvrđeno.
Evropa zabrinuta
U junu 2024. godine Putin je izjavio da Ukrajina mora službeno odustati od pridruživanja NATO-u i povući trupe s teritorije četiri ukrajinske regije na koje Rusija polaže pravo.
Britanski premijer Keir Starmer u nedjelju je razgovarao o rusko-ukrajinskom ratu s liderima Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Francuske i Njemačke, saopšteno je iz Downing Streeta.
“Predsjednik Putin sutra mora pokazati da želi mir, prihvatanjem 30-dnevnog bezuslovnog prekida vatre koji je predložio predsjednik Tramp, a koji su podržale i Ukrajina i Evropa”, poručio je francuski predsjednik Emanuel Makron na mreži X nakon nedjeljnog razgovora.
Putinovi uslovi za prekid vatre
Putin i dalje oprezno pristupa ideji prekida vatre, tvrdeći da se borbe ne mogu zaustaviti dok se ne postignu i ne razjasne ključni uslovi.
Evropski lideri izražavaju sumnju u Putinovu iskrenost kada je riječ o miru, a istovremeno strahuju da bi Tramp i Putin mogli dogovoriti mirovni sporazum koji bi Ukrajinu ostavio bez petine teritorije i bez čvrstih sigurnosnih garancija za budućnost.
Bivši američki predsjednik Džo Bajden, zapadnoevropski lideri i ukrajinsko rukovodstvo invaziju su nazvali imperijalističkim osvajanjem, obećavajući da će poraziti ruske snage koje, kako tvrde, jednog dana mogu ugroziti i NATO — što Moskva odbacuje.
Putin rat vidi kao prekretnicu u odnosima između Moskve i Zapada, koji je, po njegovim riječima, ponizio Rusiju nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine proširenjem NATO-a i zadiranjem u ono što Kremlj smatra svojom sferom uticaja — uključujući i Ukrajinu. (provjereno.info)
