Sušeno voće često se smatra zdravom i praktičnom užinom bogatom vlaknima i antioksidansima.
Ipak, iako sadrži mnoge korisne materije, može biti i izvor previše šećera i kalorija ako se konzumira u velikim količinama.
Evo šta bi trebalo da znate prije nego što ga uvrstite u svakodnevnu ishranu, prenosi Index.
Šta je zapravo sušeno voće?
Sušeno voće nastaje uklanjanjem većine vode iz svježeg voća, čime se smanjuje zapremina, ali raste energetska gustina. Najčešće vrste su grožđice, urme, suve šljive, smokve i kajsije. Postoje i zaslađene varijante, poput kandiranog ananasa, banana i brusnica.
Zahvaljujući dužem roku trajanja, odličan je izbor za užinu tokom puta ili kada ste u pokretu.
Nutritivna vrijednost
Jedan komad suvog voća sadrži otprilike istu količinu vitamina i minerala kao i svježe voće, ali u koncentrisanijem obliku. Sušeno voće bogato je vlaknima i antioksidansima, posebno polifenolima, koji mogu poboljšati varenje, zdravlje krvnih sudova i smanjiti oksidativni stres, piše Healthline.
Potencijalne zdravstvene prednosti
Neka istraživanja pokazuju da osobe koje redovno jedu sušeno voće unose više nutrijenata i imaju nižu tjelesnu masu.
Grožđice mogu pomoći u snižavanju krvnog pritiska i holesterola, kao i u boljoj kontroli šećera u krvi.
Suve šljive djeluju kao prirodni laksativ i mogu efikasnije ublažiti zatvor nego popularni dodaci vlakana.
Urme su bogate gvožđem i kalijumom, a neka istraživanja ukazuju da mogu olakšati porođaj ako se konzumiraju u posljednjim nedjeljama trudnoće.
S druge strane – visok sadržaj šećera i kalorija
Zbog uklanjanja vode, koncentracija šećera u suvom voću znatno raste. Na primjer, grožđice sadrže oko 59% šećera, a urme i do 66%. Prevelik unos može dovesti do povećanja kalorija i šećera u ishrani, što dugoročno povećava rizik od gojaznosti i metaboličkih poremećaja.
Takođe, dio sušenog voća na tržištu sadrži dodatni šećer, često označen kao “kandirano voće“. Takve varijante je najbolje izbjegavati, a uvijek provjeravajte deklaraciju proizvoda.
Sulfiti i moguće kontaminacije
Neki proizvođači dodaju konzervanse poput sulfita kako bi sačuvali boju i produžili rok trajanja voća.
Iako su sulfiti bezbjedni za većinu ljudi, kod osjetljivih osoba mogu izazvati reakcije poput osipa, bolova u stomaku ili astmatičnih napada. Birajte prirodnije, manje sjajne varijante – one koje izgledaju smeđe ili sivo.
Nepravilno skladištenje može dovesti do razvoja plesni i toksina, zato sušeno voće uvijek čuvajte na suvom i tamnom mjestu.
