Ako vam se mačka duri ili pas cvili, sigurno prepoznajete onaj poznati osjećaj krivice koji dijeli većina vlasnika kućnih ljubimaca.
Međutim, za one koji bi voljeli da znaju šta se zaista dešava u umovima njihovih vjernih saputnika, pomoć bi uskoro mogla biti na vidiku – zahvaljujući osnivanju prve naučne institucije posvećene empirijskom istraživanju svijesti životinja.
Centar za osjećajnost životinja Džeremi Koler, koji je smješten pri Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka (LSE), počinje sa radom 30. septembra i baviće se istraživanjem ne-ljudskih životinja, uključujući i onih koje su evolutivno veoma udaljene od nas, poput insekata, rakova i sipa, piše rts.rs.
Koristeći širok spektar interdisciplinarnog globalnog znanja, rad centra vrijedan četiri miliona funti obuhvatiće neuronauku, filozofiju, veterinu, pravo, evolutivnu biologiju, komparativnu psihologiju, bihejvioralne nauke, informatiku, ekonomiju i vještačku inteligenciju.
Jedan od najupečatljivijih projekata centra biće istraživanje kako VI može pomoći ljudima da „razgovaraju“ sa svojim kućnim ljubimcima, koje opasnosti tu vrebaju i šta je potrebno uraditi da bi se te opasnosti izbjegle.
„Volimo kada kućni ljubimci pokazuju ljudske osobine, a sa pojavom VI, način na koji će vaš ljubimac moći da komunicira s vama biće podignut na potpuno novi nivo“, kaže profesor Džonatan Birč, prvi direktor centra.
„Ali VI često generiše izmišljene odgovore koji služe zadovoljenju korisnika, umjesto da budu zasnovani na objektivnoj stvarnosti. To bi moglo biti katastrofalno kada je u pitanju dobrobit životinja“, dodaje Birč, čiji je doprinos Zakonu o dobrobiti životinja (osjećajnost) doveo do toga da zakon obuhvati i glavonošce i desetonoge rakove.
Birč kao primjer navodi anksioznost zbog razdvajanja: vlasnici pasa često žele da budu uvjereni da njihov ljubimac ne pati kada je duže vrijeme sam. Futurističke aplikacije za „prevođenje“ na osnovu velikih jezičkih modela mogle bi obećati tu utjehu, ali i nanijeti štetu tako što će vlasnicima govoriti ono što žele da čuju, a ne ono što životinji zaista treba.
„Hitno su nam potrebni okviri za odgovornu i etičku upotrebu VI kada je riječ o životinjama. Trenutno u ovoj oblasti potpuno nedostaje regulativa. Centar želi da razvije etičke smjernice koje će biti globalno prepoznate“, kaže Birč.
Takođe ukazuje na nedostatak propisa u vezi sa životinjama i autonomnim vozilima: „Mnogo se raspravlja o tome da autonomna vozila ne bi trebalo da povrijede ljude, ali se ne govori o tome da bi trebalo da izbjegavaju i mačke i pse.“
VI i poljoprivreda još je jedno važno pitanje za centar.
„Poljoprivreda već uveliko prihvata automatizaciju, i to će se sve više ubrzavati. Ali to se dešava bez mnogo nadzora ili javne rasprave, što otvara velika etička pitanja – gdje su granice? Da li poljoprivreda treba da podrazumijeva odnos brige prema životinjama? Ako je odgovor da, onda pravac u kojem idemo nije dobar“, ističe Birč.
Centar će sarađivati sa nevladinim organizacijama kako bi razvio smjernice, istraživanja i kodekse ponašanja koji se mogu promovisati širom svijeta.
Džef Sebo, direktor Centra za zaštitu životne sredine i životinja pri Univerzitetu u Njujorku, kaže da su pitanja osjećajnosti i dobrobiti životinja, uticaja VI na životinje i stavova javnosti prema njima „među najvažnijim, najtežim i najzanemarenijim pitanjima sa kojima se društvo suočava“.
„Ljudi dijele svijet sa milionima vrsta i kvintilionima pojedinačnih životinja, i utičemo na njih htjeli mi to ili ne“, navodi Sebo.
Profesorka Kristin Andruz, jedna od povjerenica novog centra, rekla je da vjeruje da bi on mogao dati odgovore na ono što smatra najvećim naučnim pitanjem: šta je ljudska svijest i kako može ponovo da se „uključi“ u slučajevima moždanog udara i drugih hitnih medicinskih stanja?
„Još uvijek ne razumijemo šta ljude čini svjesnim, niti zašto neko postane ili prestane da bude svjestan. Ali znamo da se odgovori dobijaju proučavanjem jednostavnih sistema: nauka je napravila velike pomake u genomici i medicini proučavajući jednostavne organizme“, rekla je Andruz.
Džeremi Koler, čija je fondacija obezbijedila višegodišnju podršku centru, kazao je da mu je cilj da promijeni stavove ljudi.
„Tek kada bolje razumijemo kako se druge životinje osjećaju i komuniciraju, moći ćemo da priznamo sopstvene nedostatke u načinu na koji se prema njima odnosimo. Baš kao što je Kamen iz Rozete otključao tajne hijeroglifa, uvjeren sam da moć VI može pomoći da otključamo razumijevanje toga kako druge životinje doživljavaju svoje interakcije sa ljudima“, smatra Koler.
