Vremenski rolerkoster koji imamo ovih dana nije samo neprijatan, već može ozbiljno da uzdrma srce.
Minus ujutru pa skoro proljeće poslije podne stavljaju organizam pod dodatni stres, a kardiolozi odavno upozoravaju da takve promjene vremena najteže podnose hronični bolesnici.
Zdravi i trenirani ljudi lakše podnose promjene, dok hronični kardiovaskularni, plućni i reumatološki bolesnici najčešće osjete tegobe.
Hladnoća sama po sebi sužava krvne sudove i povećava pritisak. Kad se tome doda slana hrana, kasna večera ili čašica više, dobijamo kombinaciju koja lako može da nadjača i urednu terapiju.
Mnogi tada prvi put osjete glavobolju, vrtoglavicu, promjenu raspoloženja ili težinu u grudima.
Velika hladnoća pravi vazokonstrikciju i povećava krvni pritisak. Ako neko pritom unese veću količinu soli ili alkohola, rizik od skoka pritiska je mnogo veći, čak i kod ljudi koji redovno uzimaju terapiju, objasnio je dr Stojić.
Ko reaguje najjače na nagle promjene vremena
Oko polovine stanovništva spada u takozvane meteoropate. Nije to zvanična dijagnoza, ali jeste stanje koje umije da pokvari dan.
Kod nekoga se javi depresivno raspoloženje, kod nekoga bolovi u zglobovima, kod trećeg napetost i razdražljivost.
– Meteoropatija nije opasna, ali jeste neprijatna. Ljudi mogu da imaju glavobolju, bol u zglobovima ili promjene raspoloženja, zato treba voditi računa o ishrani i izbjegavati slanu i tešku hranu, posebno kada naglo zahladi.
U ovim danima ključ je u laganoj ishrani, toplim supama, više povrća i manje masnih obroka u večernjim satima. Tijelo jednostavno brže reaguje, pa sve što ga optereti pravi dodatni problem.
Kako zaštititi srce tokom zahlađenja
Fizička aktivnost je poželjna, ali ne nagla. Ako dugo niste trenirali, minus deset nije trenutak da započnete novu fitnes eru. Šetnja, lagani tempo i postepeno privikavanje telu najbezbjedniji su put.
– Sve mora postepeno. Ne možete iz toplog prostora da skočite u vodu od tri stepena, kao ni da trčite na minus petnaest bez pripreme. To tijelo doživljava kao šok, naglasio je kardiolog.
Hladna voda i tuširanje toplo hladno zaista imaju efekte na imunitet, ali samo kod ljudi koji su zdravi i prethodno pregledani.
– Najvažnije je ništa ne raditi na silu. Prvo stopala, pa ruke, pa leđa. Slušajte tijelo. Dovoljno je dvadeset sekundi hladne vode, pa prebacivanje na toplu. To je trening krvnih sudova.
Nagla zahlađenja ne možemo da spriječimo, ali možemo da se pripremimo.
Kad srce dobije ravnotežu, ostatak zime prođe mnogo lakše, prenosi ona.rs
