Trudite li se da se kvalitetno naspavate, ali vam to ne uspijeva, znajte da ste jedan ili jedna od mnogih sa istim ili sličnim problemom.
Američki su naučnici procijenili da oko 16 odsto svjetske populacije kontinuirano živi s nesanicom, dok je nedavno istraživanje Nacionalnog udruženja za kvalitet spavanja otkrilo da čak 60 odsto odraslih Amerikanaca ne spava dovoljno dugo.
Nesanica je poremećaj koji karakterišu poteškoće s nastojanjem da se padne u san, da se održi kvalitetan san, a u krajnjem može rezultovati preranim buđenjem uz osjećaj neispavanosti, umora i smanjene koncentracije.
Prethodne su studije povezale premalo sna s više zdravstvenih problema i sva mogu negativno uticati na životni vijek pojedinca, prenosi online časopis Medical News Today.
Najnovije američko istraživanje pokazalo je da nedovoljan san ima veći uticaj na kraći životni vijek od ostalih faktora koji čine život, poput ishrane, fizičke aktivnosti i socijalnih veza, odnosno društvene izolacije.
Prethodne su studije povezivale nedostatak sna s više zdravstvenih stanja koja mogu negativno uticati na kvalitet života i životni vijek određene osobe, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, gojaznost, depresiju, anksioznost, gastrointestinalne probleme i demenciju.
“San igra vitalnu ulogu u gotovo svakom biološkom procesu u našem tijelu, ali ipak je to vrsta ponašanja koju obično uzimamo zdravo za gotovo”, rekao je za MNT Endrju Makhil, doktor nauka, vanredni profesor i direktor Laboratorije za spavanje, hronobiologiju i zdravlje na Fakultetu sestrinstva pri Univerzitetu Oregon Health & Science (OHSU).
“Jednostavno je odložiti dobar i kvalitetan san do vikenda ili minimizirati njegovu važnost zbog posla ili druženja s prijateljima, ali kraći san zaista ima posljedice za naše zdravlje i opštu dobrobit”,
kazao je Makhil, glavni autor nove studije nedavno objavljene u časopisu Sleep Advances, koja je otkrila da nedostatak sna snažnije utiče na skraćenje očekivanog životnog vijeka od bilo kojeg drugog faktora,
a tu se misli na ishranu, fizičku aktivnost i socijalnu izolaciju – uz izuzetak pušenja.
“Naša su istraživanja pokazala da, bez obzira na to gdje živite, bilo da je to selo, urbano područje, sjeverni, južni, istočni, zapadni dio zemlje ili grada…, san igra ključnu ulogu za zdravlje i opštu dobrobit svakog pojedinca”, istakao je Makhil.
San nije luksuz, već biološka nužnost
Ljekar Pakaj Ngai, medicinski direktor Centra za spavanje i budnost u Medicinskom centru Palisejds u Nju Džerziju koji liječi pacijente od poremećaja spavanja i insomnije i nije učestvovao u studiji, MNT-ju je rekao da ga je jako iznenadio rezultat istraživanja koji je otkrio koliki postotak ljudi ima problema sa snom.
“San nije luksuz niti nešto što treba žrtvovati – to je jednostavno biološka nužnost koja je jednaka, a u nekim aspektima i uticajnija od ostalih osnovnih zdravstvenih postulata”, kazao je.
Dr Džimi Johanes, pulmolog i specijalista intenzivne njege Medicinskog centra MemorialCare Long Beach u Long Biču u Kaliforniji, koji nije učestvovao u studiji slaže se da ona samo potvrđuje ranije dokaze po kojima je nedovoljan san povezan s kraćim životnim vijekom te dodaje kako mu se ta činjenica čini otrežnjujućom, zbog čega bi joj trebalo posvetiti više vremena.
Johanes kaže da ga zanima postoji li minimalno trajanje ili učestalost nedostatka sna koje je potrebno da bi se znatno uticalo na skraćenje životnog vijeka.
Kako se dobro i dovoljno naspavati?
Za one koji se svaku noć bore da se kvalitetno naspavaju Ngai i Johanes ponudili su nekoliko savjeta.
Dati prioritet snu. To je prvi korak prema dovoljnoj količini sna, smatra Johanes.
“Mnogi među nama često žrtvuju san zbog raznih životnih događaja – odgovornosti, dužnosti ili jednostavno zbog zabave.
Ova nas studija podsjeća na to da je dovoljna količina sna izuzetno važna za naše zdravlje, stoga dajmo prioritet snu, a ne ostalim sadržajima – zbog opšteg zdravstvenog stanja”, kazao je.
Savjetovao je da pokušate da pazite na to da u prostoriji u kojoj spavate stvorite okruženje koje podstiče san. To bi trebalo biti tiha, vama ugodna, ne prehladna ni pretopla prostorija i dovoljno tamnog okruženja. Sve to doprinosi poboljšanju kvaliteta i trajanja sna.
Ngai kaže da je ključna dosljednost pa preporučuje da “odlazite u krevet i ustajete (budite se) svaki dan u isto vrijeme, čak i vikendom, jer ćete na taj način izregulisati svoj unutrašnji sat i cirkadijalni ritam”.
On predlaže i da uvedemo opuštajuću rutinu kakva nam odgovara prije spavanja. To može biti čitanje knjige, topla kupka, meditacija.
Sve to pomoći će vam da razbistrite um. Ključno je i da nekoliko sati prije odlaska na počinak pazite što konzumirate.
“Izbjegavajte kofein, obilne obroke i alkohol, jer vam mogu poremetiti obrasce spavanja”, podsjetio je Ngai.
I na kraju, Ngai savjetuje da ograničite izloženost plavom svijetlu elektronskih uređaja poput pametnih telefona i računara najmanje 30 do 60 minuta prije spavanja.
“Ovakvo svijetlo može omesti proizvodnju melatonina, hormona koji vas čini pospanima”, objasnio je.
Dodao je i da “veliku prepreku adekvatnom kvalitetu sna mogu predstavljati mentalne bolesti i prekomjeran stres, zbog čega bi trebalo potražiti pomoć stručnjaka. Poboljšano upravljanje stresom pomoći će i kvalitet sna”, istakao je Johanes. Izvor: n1.rs
