Vozači kamiona iz Bosne i Hercegovine i Srbije najavili su da će 26. januara svi teretni granični prelazi prema zemljama Šengena biti blokirani zbog problema koje im stvara novi Entri-Egzit sistem (EES), koji bilježi ulazak i izlazak prevoznika.
Ove mjere dolaze nakon što, kako navode, Brisel nije uvažio zahtjeve i sugestije prevoznika o olakšavanju procedura na granicama.
Predsjednik Udruženja za međunarodni transport iz Srbije, Neđo Mandić, za objasnio je za Evronjuz Srbija da se protesti ne odnose na putničke prelaze, već isključivo na teretne terminale, gdje će kamioni biti parkirani tako da ni u jednom trenutku ne bude moguće ulaziti ili izlaziti sa robom.
“Bukvalno će stati uvoz i izvoz, a lanci snabdijevanja bez naših prevoznika praktično ne funkcionišu”, rekao je Mandić u emisiji “Evronjuz Region”.
On je objasnio da su posljednje dvije godine posvećene pokušajima rješavanja problema kroz diplomatske kanale.
Slali su pisma Evropskoj komisiji i vlastima u Srbiji i BiH, održavali sastanke u Briselu, ali konkretnih odgovora nije bilo.
“Za ovo vreme ništa se nije desilo. Ostavili smo rok od mjeseci i po dana da se problem riješi, ali bez rezultata. Zato smo se odlučili za drastičnije mere protesta”, rekao je Mandić.
Ugrožava se rad prevoznika
Prema njegovim riječima, entry-exit sistem ugrožava rad prevoznika jer ograničava broj radnih dana unutar Šengena, a postojeće bilateralne kvote za transport između zemalja Zapadnog Balkana i EU ne funkcionišu kako je predviđeno.
“Skoro nijedna zemlja ne izvršava ni 3-5% svojih prevoza prema ugovorima, što znači da praktično sve prevoze naši vozači”, ističe Mandić.
Predviđeni protesti počinju 26. januara i neće imati unaprijed definisan rok trajanja, dok se ne ispune zahtjevi prevoznika ili dok Brisel ne pristane na razgovore i moguće preispitivanje šengenskog sistema i EES-a.
Prevoznici pozivaju i druge relevantne institucije i privredne komore da se uključe u formiranje strategije i pronalaženja rješenja, prenosi Evronjuz.
Mandić je naglasio da protest ne ugrožava putnički saobraćaj, ali da teretni transport može biti potpuno paralizovan dok se ne pronađe kompromis. On takođe ističe da postoji mogućnost rješavanja problema jednostavnim tumačenjem postojećeg sistema za prekogranične radnike, ali da susjedne zemlje nisu pokazale volju za razgovor.
“Ako bismo čekali da se sve riješi onako kako mi želimo, trajalo bi mjesecima. Zato smo prinuđeni da preduzmemo ovu akciju kako bismo stavili problem na sto i natjerali Brisel da se izjasni.
“Mi vozimo robu koju je kupio evropski kupac i vozimo robu koju je prodao evropski prodavač. Mi vozimo za njih i mi praktično radimo za njih. Mi jesmo prekogranični radnici i to je nekakav put da se sjedne i nađe prihvatljivo tumačenje i sve bilo završeno”, istakao je Mandić.
Novi sistem ometa transport robe
Novi Entry-Exit sistem (EES) u Šengenu, koji bi trebalo da bude u punoj primjeni od 10. aprila, izaziva ozbiljne ekonomske probleme za privredu Zapadnog Balkana, ocjenjuje ekonomski analitičar iz Sarajeva Admir Čavalić.
On ističe da sistem, prvobitno osmišljen radi kontrole migracija, paradoksalno ugrožava slobodan protok roba i dugoročne lance snabdijevanja.
“Region Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, većim dijelom obavlja trgovinske aktivnosti sa zemljama članicama Evropske unije. Novi sigurnosni sistem, usmjeren na kontrolu migracija, sada direktno ometa transport robe, izjednačavajući transportere sa migrantima”, kaže Čavalić.
On objašnjava da to ima dvostruke posljedice: kratkoročno, privreda trpi dodatne transportne i transakcione troškove, dok dugoročno postoji opasnost da transport migrira u druge regione gdje može da funkcioniše bez ovih restrikcija.
“Lanac snabdijevanja u ovom obliku dugoročno nije održiv. Ko poznaje tržište transporta, jasno vidi da ovo vodi ka kolapsu”, upozorava Čavalić.
Prema njegovim riječima, efekti će se osjetiti ne samo u regionu već i u samoj EU, gdje mnoge kompanije zavise od kamionskog transporta sa Zapadnog Balkana. On dodaje da postojeće kvote za prevoz između zemalja Balkana i EU ne funkcionišu kako je predviđeno, što dodatno komplikuje situaciju.
Kada je riječ o ekonomskom interesu Brisela i pojedinačnih zemalja članica, Čavalić ocjenjuje da prevladava sigurnosni i politički interes, a ne ekonomski.
“Vidim interes pojedinačnih zemalja, poput Hrvatske i Slovenije, ali u Briselu postoji spora birokratija koja teško donosi odluke. Dugoročne ekonomske posljedice nisu prioritet administrativnog aparata”, navodi analitičar.
Rješenje, prema Čavaliću, moglo bi biti revizija EES sistema kroz razgraničenje između transportera koji se bave isključivo robom i onih koji ilegalno premještaju ljude.
“Tako bi se zaštitio ekonomski interes, a sigurnosni problemi migracija ostavili za nadležne”, ističe Čavalić.
