Mazalica: Zakon o ispitivanju porijekla imovine SDS-u služio da organizuje političke tribine

Gospodine Mazalica, kako ocjenjujete Konsolidovani  finansijski  izvještaj za korisnike budžeta Srpske za prethodnu godinu?

U Izvještaju o reviziji Konsolidovanog godišnjeg finansijskog izvještaja za korisnike budžeta Srpske za prethodnu godinu ukazuje se na dosta grešaka i kršenja procedura koje je činila Vlada, ali revizorski izvještaj iz godine u godinu je sve bolji i bolji. Dosta primjedbi i preporuka iz prethodne godine prihvaćeno je i implementirano. Vlada jeste činila određene greške, iz aspekta planiranja, npr. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede potrošilo je 50 miliona KM više od rebalansom predviđenih sredstava, ali ovdje stvar ne treba dodatno politizovati imputirajući neku kriminalnu pozadinu, jer su ova sredstva potrošena namjenski i u skladu sa Pravilnikom. Uglavnom, preporučujem da se ovaj izvještaj pročita detaljnije, te da se sačekaju i stavovi Vlade, jer se svaka primjedba pojedinačno mora pročitati i protumačiti. Ne amnestiram odgovornost Vlade za učinjene greške, ali neke stvari treba nazvati pravim imenom, a bojim se da javnost koja želi da vidi glave na panju neke stvari preuveličava i vrši dodatni pritisak na Glavnu službu za reviziju (GSR) i druge institucije.

Očekuje se Strategija razvoja revizije javnog sektora , šta donosi ova Strategija?

Strategija donosi veliki broj ciljeva i zadataka, i planira se dodatno širenje obima posla GSR, prvenstveno kad je u pitanju tip revizije (razvoj kapaciteta za reviziju učinka), te kad su u pitanju revidovani subjekti. Iako se ova institucija zove GSR javnog sektora, veliki broj ustanova i preduzeća javnog sektora ostaje van domašaja analiza GSR. Npr. ove godine prvi put će se krenuti u obimnu reviziju zdravstvenog sektora, tako da će se sve ustanove, pa i domovi zdravlja naći na udaru primjedbi revizora. Za sve ove aktivnosti GSR treba dodatno ojačati i razvijati njene kapacitete.

SDS je najavio da će pokrenuti inicijativu za raspisivanje referenduma u Srpskoj za donošenje zakona o ispitivanju porijekla imovine, Vaš stav?

Ovaj Zakon je služio SDS-u da organizuje političke tribine po RS, iako su od NS RS dobili mandat da te rasprave budu isključivo stručne. Sa stručnog aspekta isti ne treba donijeti iz tri najvažnija razloga:

Prvo, on nije u saglasnosti sa 5 članova Ustava RS, i to: član 16. (pravo na sudsku zaštitu i dvostepenost postupka), član 20. (presumpcija nevinosti), član 23. (tajnost podataka), član 24. (nepovredivost stana), te član 110. (retroaktivnost), te je u nesaglasnosti sa nizom drugih zakona.

Drugo, zakon pravi pometnju u nadležnostima određenih institucija, npr. Poreska Uprava postaje i MUP i Tužilaštvo.

Treće, zakon koji uređuje ovu oblast već postoji. Podsjetio bih da Zakon o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela, usvojen 2010. godine, koji je usklađen sa svim konvencijama koje se tiču ove oblasti, i koji je ugradio najmodernije pravne institute (inverzno dokazivanje) koji služe za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, već donosi određene efekte. Možda oni nisu očekivani, ali nigdje u svijetu rezultati u primjeni nisu došli brzo. Mišljenja sam da je bolje raditi postepeno i sigurno nego imati kratkoročne efekte koji će dugoročno padati na sudu u Strazburu.

Sada kad je ovaj SDS-ov zakon sa stručnog aspekta i politički mrtav, pokušava se reanimirati nekakvim vapajem za referendumom, koji će građanima dati pravo da se izjasne da li su za navodnu borbu protiv kriminala i korupcije. Čak iako se građani izjasne za ovaj zakon, prema Zakonu o referendumu i građanskim inicijativama opet ga mora usvojiti Narodna skupština, mora ga potvrditi Ustavni sud, sa božijom pomoću da se niko ne žali sudu u Strazburu.

Iz MUP-a Srpske najavili su da nastavljaju istragu u Fondu zdravstvenog osiguranja. Opozicija tvrdi da istrage treba da se prošire do Ministarstva zdravlja Republike Srpske i Kliničkog centra Banjaluka!

Podsjetio bih da je Ministar zdravlja Slobodan Stanić već ponudio svu moguću pomoć Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Sve političke partije iz Republike Srpske slažu se da je rješenje pitanja “Sejdić-Finci” da se iz Srpske bira jedan član Predsjedništva BiH, a iz Federacije BiH druga dva člana. Kako komentarišete izjave lidera SDA Sulejmana Tihića da se rješenje ovog pitanja može uzeti iz “aprilskog paketa”?

Aprilski paket je mrtav. Republika Srpska ima jasan stav kad je u pitanju član Predsjedništva BiH koji se bira iz RS, koji mora imati značajan legitimitet koji će opravdati nadležnosti Predsjedništva, a koje su nama važne. Iz Federacije BiH je pokrenuta ova tužba, podsjetiću da je Damir Arnaut, savjetnik Harisa Silajdžića, bio zastupnik gospode Sejdića i Fincija pred Sudom u Strazburu. Ovo pitanje je uzelo 4 godine evropske budućnosti BiH, a nije moralo biti tako (treba pročitati iz presude izdvojeno mišljenje sudije Bonela). Neka sada političke partije iz Sarajeva predlože rješenje, ali koje mora uvažavati stav iz RS.

Kako ocjenjujete odbijanje glavnog tužioca BiH Gorana Salihovića da se pojavi na raspravi radnog tijela parlamenta BiH o junskoj blokadi institucija BiH, Vaš stav o Zakonu o Jedinstvenom matičnom broju i protestima u Sarajevu?

Nisam se bavio (ne)pojavljivanjem g.Salihovića na pomenutoj raspravi. Očigledno se neke institucije ne žele suočiti sa odgovornošću za dešavanja u Sarajevu. Ovi događaji su bili smišljeni i izrežirani s namjerom da se političke institucije i izabrani predstavnici dezavuišu u javnosti, što bi i pored legitimiteta koji imaju dalo prostora za podršku te iste javnosti nekim budućim djelovanjima OHR-a i međunarodne zajednice. Opadajuće povjerenje u BiH parlament nije nešto što mene lično zabrinjava, ali sam protiv pritiska te vrste na naših 14 poslanika u Predstavničkom domu i 5 delegata u Domu naroda da donose zakone gladni i naduvenog mokraćnog mjehura. Prema principima obligacionog prava svaki ugovor potpisan pod prisilom je ništavan, a BiH parlament je mjesto gdje mi možemo i moramo braniti interese Republike Srpske.

Posmatrajući rad na sjednicama Parlamenta Srpske vi ste ocjenjeni kao poslanik SNSD-a koji najviše učestvuje u raspravama, neke od vaših stranačkih kolega nazvaju „spavačima“, kako komentarišete!

Svaki poslanik nosi odgovornost za podršku svojih birača. Ali ipak postoje razlike. Dosta poslanika, iako se ne javlja i ne diskutuje, radi vrlo važan posao u predstavljanju interesa svoje biračke baze u institucijama RS. Proporcionalni izborni sistem u Republici Srpskoj (za razliku od Srbije gdje teoretski svi poslanici mogu biti iz Beograda) stavlja akcenat na ravnomjernu zastupljenost poslanika iz svih krajeva RS, te stoga i na ravnomjeran razvoj. Zato diskutovanje i repliciranje ne mora nužno biti jedina aktivnost poslanika koja je važna i opravdana.

Član ste Odbora za Evropske integracije i regionalnu saradnju, kao i Odbora za obrazovanje, nauku i informisanje. Šta je ono za šta se vi kao poslanik i predstavnik naroda u Parlamentu zalažete i na čemu insistirate?

Mnogo je pitanja o kojima imam svoj stav, i mnogo je inicijativa, amandmana i zaključaka koje sam predlagao, teško je izdvojiti oblast kojom se isključivo bavim. Kad malo bolje razmislim, malo je tema kojima se nisam bavio u svom sedmogodišnjem radu.

Šta biste istakli kao uspjeh u vašem djelovanju?

Posao poslanika se ne može ocijeniti nekim egzaktnim pokazateljima i okarakterisati vidljivim rezultatima. Mi nadziremo rad izvršne vlasti. U javnosti mi iz SNSD uglavnom hvalimo i podržavamo rad naše vlade, ali iza zatvorenih vrata kritikujemo, upozoravamo, mijenjamo… Nikad nisam odbio sastanak ili inicijativu vezano za posao kojim se bavim, i na rješavanju nekih apelacija građana sam krajnje uporno insistirao. Do mene se može doći, i mislim da je to važno. Poslanici ne mogu reći „uradili smo to i to“, ali mogu voditi računa da se sva otvorena pitanja kod donošenja nekog zakona ili odluke stave na sto i izvažu.

Prilikom rekonstrukcije Vlade pominjani ste kao kandidat za ministra, da li biste u budućnosti radije prihvatili funkciji u Vladi ili biste nastavili rad u Parlamentu ili Srpske ili BiH?

Izvršna vlast je drugačija vrsta izazova od zakonodavne. Naravno da mlad čovjek priželjkuje da proba i jedno i drugo. Vrh stranke je vjerovatno procijenio da je bolje za sada da ostanem u parlamentu. Opet, zaposlen sam u Elektroprenosu, radim kao inženjer tek 8 godina, za mene ne bi bilo korisno da u potpunosti napustim svoju struku. Trenutno zasnivam porodicu, imam sina od nepune dve godine, a krajem septembra očekujem kćerku, tako da dinamika posla koja podrazumijeva često odsustvo od kuće mi trenutno ne odgovara.

Pomenuli smo rekonstrukciju Vlade, kako ocjenjujete rad Vlade Srpske?

Ova vlada već pokazuje određene rezultate. O tome kako su se pojedini novi ministri snašli se može prodiskutovati, ali mislim da se premijerka uhvatila ukoštac sa par krupnih pitanja i problema, i mislim da se dobro snalazi. BDP raste, nezaposlenost pada, povećava se izvoz/uvoz. Neke krize su uspješno prebrođene, a neki projekti u koje su svi sumnjali zaživljavaju.

Nakon lokalnih izbora SNSD je pristupio unutrašnjoj reorganizaciji. Dokle je došlo s tim procesom s obzirom da se bliži izborna godina?

Bio sam povjerenik za unutarstranačke izbore u opštinskoj organizaciji Gradiška, i taj posao smo Milovan Topolović i ja završili u maju, izabrano je novo rukovodstvo, ima dosta mladih ljudi. Atmosfera koja tamo vlada obećava. U Banjoj Luci je stvar malo složenija, s obzirom na to da ima oko 240 mjesnih odbora. Povjerenik je Igor Radojičić, i on taj posao radi promišljeno i temeljito. Vjerujem da će nakon ovih unutarstranačkih izbora SNSD biti spreman za pobjedu na sljedećim izborima.

U javnosti je rasprostranjeno mišljenje da će doći do ‘’revanšizma’’, odnosno da će vladajući SNS Srbije pružiti podršku opoziciji Srpske. Koliko ‘’miješanje’’ Srbije može uticati na rezultate izbora?

Moji prijatelji iz DS ne misle da će Aleksandar Vučić pomoći opoziciji u Republici Srpskoj, jer, tako kažu oni koji ga malo bolje poznaju, ima izrazito razvijenu odgovornost prema nečemu što se zove nacionalni interes. On je svjestan da bi rascjepkana i ideološki heterogena opozicija bila lak plijen za različite ucjene od strane međunarodne zajednice. Ako bi ”pao” Dodik, izgubio bi jakog igrača u Republici Srpskoj, a dobio bi šta? Stranke na vlasti sa kojima nema nikakvih dodirnih tačaka. Projekat stvaranja SNS u Republici Srpskoj je propao, i mislim da se on neće upuštati u avanturu da otvoreno podržava stranke za koje ga ne veže ništa, a sa kojima na vlasti ne bi dobio bogznašta.

Da li će se SNSD u budućnosti okretati prema mladim snagama – Mladim socijaldemokratama, da li će promovisati mlade snage?

Mladi socijaldemokrati (i oni koji su odnedavno izašli iz MSD zbog godina starosti) kad bi bili zasebna stranka, u smislu poslanika u NS RS i PS BiH i odbornika u skupštinama opština i gradova, bili bi treća partija po snazi u RS. Imamo i jednog ministra u Vladi RS, te direktore nekih fondova, javnih ustanova i preduzeća. Prostor koji SNSD daje mladim ljudima nije mimikrija kako bi se prikazala podrška koja dolazi iz vrha partije ovoj populaciji, nego nešto za šta smo se sami izborili svojim radom, i prema čemu dalje imamo odgovornost prema onima koji dolaze.

Banjalučani Vas često mogu sresti u ulozi oca, kako usklađujete obaveze?

Smatram da se roditeljske uloge ne treba prihvatati ako se djeci ne misli posvetiti puna pažnja. Kada čovjek dobije dijete, u njemu proradi nekakav nagon koji ga tjera da radi više, da bolje organizuje svoje vrijeme i obaveze, i da u svemu tome bude efikasniji. Ne mislim da je posao koji radim izgubio na kvalitetu nakon što sam dobio (a sada će evo i drugo) dijete, čak naprotiv.

Gdje sebe vidite u budućnosti?

U privredi.

Vaših pet omiljenih pjesama koje biste da čujete u programu Kontakt radija?

Željko Joksimović – Ljubavi; Toše Proeski – Boze brani je od zla; Toni Cetinski – Neka te odvede; Gibonni – Šta će meni tvoja dica reč; Jelena Tomašević – Gde da odem da te ne volim.

 

Komentari

Komentariši