U tegli na balkonu može uspjeti sve

U tegli na balkonu može uspjeti sve

Želite li na balkonu uživati ne samo u raskošnom cvijeću nego i sočnom voću, najlakše je početi s uzgojem jagoda. One nisu zahtjevne i uspijevaće u običnim posudama, visećim korpama ili posebnim rupičastim posudama za jagode. Važno ih je dobro zalijevati – zemlja u njima nikad se ne smije skroz osušiti. U većoj posudi možete uzgojiti i grmić ribizla, borovnica i ogrozda. Maline je najbolje vezati uz ogradu ili povezati nekoliko sadnica zajedno.

Imate li puno mjesta, na balkonu možete posaditi i stabalce jabuke, kajsije, trešnje, smokve, nektarine ili kruške. Pritom je važno odabrati patuljastu sortu i veliku posudu promjera najmanje 60 cm. Drvene ili kamene posude bolje su od keramičkih koje mogu popucati dok se korijenje voćke širi. Plastika također nije idealna jer ne pruža dovoljnu izolaciju od niskih temperatura. Posudu je potrebno postaviti na nekoliko cigli kako se na dnu ne bi skupljao višak vode, što zimi može oštetiti korijenje. Svakog proljeća dobro pođubrite organskim đubrivom. Kad se počnu stvarati plodovi, voćke treba đubriti svake sedmice.

Važni savjeti za uzgoj voća na balkonu: 

  • Voću i povrću namijenite mjesta koja imaju najviše sunca jer će tako stvarati više plodova.
  • Svakom voću odgovara drukčiji tip zemlje – kad kupujete sadnice, raspitajte se kakva zemlja odgovara određenom voću.
  • Voće u posudama napada manje nametnika – dovoljna su im prirodna sredstva za zaštitu bilja.
  • Ribizlu i ogrozdima u jesen treba skratiti grane da bi bujnije rasli i donosili više plodova.
  • Imate li sunčani balkon, na njemu možete uzgajati i grožđe kao biljku penjačicu.

Jagode  Za balkon je najbolje kupiti sadnice jagoda mjesečarki koje uspijevaju sve do jeseni. U posudama će jagode ipak imati manje plodova nego na tlu. Nakon tri godine poželjno je nabaviti nove sadnice.

jagode u saksijama

Lubenica  Lubenice i dinje mogu uspijevati i na balkonu, ali plodovi će im biti sitniji. Da ne zauzmu mnogo mjesta, nužno im je osigurati  ogradu ili tri kolca postavljena u oblik šatora. Plodove treba dodatno poduprijeti – možete im napraviti “ležaljku” od platna ili postaviti na manju metalnu policu.

Borovnica  Borovnicama ne treba mnogo njege, a uspijevaće i u polusjeni. Zemlja za borovnice treba biti vrlo kisela (pH oko 4,5). Idealno je nabaviti mješavine namijenjene baš borovnicama. Svake dvije, tri godine borovnicu treba presaditi u veću posudu.

Citrusi –  Limunu, narandži i mandarini treba posuda široka i duboka najmanje 45 centimetara. Ne treba ih orezivati. Zimi se unose u zatvoren prostor.

Povrće na balkonu manje je izloženo štetnicima iz okoline, ali treba ga redovnije đubriti nego ono u bašti. U toplijim mjesecima poželjno je svake sedmice dodati malo organskoga đubriva. Nemate li iskustva s uzgojem povrća, najlakše će vam biti ako počnete sa salatnim biljem.

Zelena salata lako se uzgaja iz sjemena, a želite li je posijati, nemojte dugo čekati jer salata ne klija kad je vani pretoplo. Nakon što se oblikuje glavica, nemojte je čupati, nego odrežite centimetar-dva iznad zemlje pa će potjerati nove listove.

povrce

Kod blitve za jelo režite vanjske listove, mlade u sredini ostavite da narastu. Rikola je također vrlo zahvalna biljka za balkonski uzgoj – listove režite makazama i ponovno će narasti. Vrlo lako je uzgojiti i mladi luk, koji čak ni ne treba đubriti. Treba ga posaditi plitko, tako da šiljati kraj viri iz zemlje.

Ako je konstrukcija balkona dovoljno čvrsta, povrće možete uzgajati i u visećim korpama. Za to su posebno prikladni grah i grašak (možete ih posaditi na uobičajen način – na dubinu od oko tri cm i pustiti da pada). Cherry-paradajz takođe se mogu posaditi u visećim posudama, ali tako da na dnu plastične kante probušite rupu promjera oko pet cm te biljku posadite kroz nju tako da visi “naglavačke”. Takav uzgoj paradajza naročito je popularan u SAD-u, a oni koji su ga probali tvrde da se tako dobije više plodova. Ipak, zahtijeva malo više vještine i čvrstu konstrukciju, pa je ipak namijenjen iskusnijima.

Savjeti za uzgoj povrća na balkonu:

  • Povrće u posudama treba zalijevati redovno i ne dopustiti da se zemlja osuši. Kad je vruće, treba zalijevati svakodnevno.
  • Krastavce i tikvice, grah i grašak berite redovno – tako ćete potaknuti biljku da stvara nove plodove.
  • Luk, grah i grašak trebaju vrlo malo gnojiva, a plodovito povrće (paradajz, paprike, krastavci i tikvice) najviše. Birajte prirodna, organska gnojiva.
  • Ako je moguće, posude svakih nekoliko dana malo okrenite. Tako će sa svih strana dobiti svjetlosti i rasti ravnomjerno.
  • Krompir treba najveću posudu, npr., veliku kantu za smeće. Zemlju treba postepeno dodavati dok biljka raste.

Paradajz – Najprikladnije su sitne sorte, tzv. cherry-paradajz. Idealno ih je posaditi uz ogradu tako da uz nju možete zavezati grane, ali poslužiće i običan kolac. Sadite ih tek kad prođe opasnost od mraza, što je obično u maju.

Paradajz

Paprika  Paprike je vrlo važno redovno zalijevati i đubriti. Često im treba i potporanj. Uz sav trud u posudama na balkonu ipak neće dati mnogo plodova, pa je bolje uzgajati slatke i ljute feferone koji zauzimaju manje prostora, a i u jelo se dodaju u manjim količinama.

feferoni
Grah
  Grah se vrlo lako može uzgojiti u posudi – pustite ga da se penje uz ogradu ili “pada” preko ruba balkona. Birajte niske, rane sorte. Ako volite mahune, odaberite sjeme na kojem piše “grah mahunar”, a ako više volite mladi grah, odlučite se za “grah zrnaš”.

Mrkva –  Za uzgoj mrkvi potrebna vam je dublja žardinijera. Birajte kratke, okruglaste sorte jer one s dugim korijenjem neće imati dovoljno mjesta. Isto vrijedi i za uzgoj cvekle na balkonu. Mrkva slabo podnosi presađivanje, pa ju je dobro posijati rijetko.

Tikvica –  Tikvica zauzima mnogo prostora, pa se za balkone ne isplati uzgajati iz sjemena, nego je bolje kupiti sadnicu. Dobro ju je posaditi uz ogradu da se može penjati. Sve ovo vrijedi i za krastavce. Obje biljke traže puno đubrenja.

(24sata.hr)

 

 

Komentari