Za pravoslavne vjernike danas počinje šestonedjeljni Božićni post, koji prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku Roždestvu Hristovom – Božiću.
Priprema za Božić, koji se proslavlja 7. januara, potpuna je ako vjernik na kraju šestonedjeljnog posta pristupi svetim tajnama ispovijesti, pokajanja i pričešća.
Post je temelj hrišćanskog puta i prva neophodnost na putu spasenja, pa Crkva post smatra značajnim za duhovni život svojih vjernika, ali i veoma moćnim sredstvom za postizanje punog spasenja.
Ne treba zaboraviti da crkva ističe da tokom posta ne treba da umrtvljujemo svoje tijelo, nego svoje strasti. Post ne znači da se samo uzdržavamo od mrsne hrane, već prije svega od loših misli, želja i djela.
Post je veoma važan za duhovni i tjelesni život, to je vrijeme kada se u svemu pronalazi mjera i prvi je korak na putu spasenja. Bez duhovnog posta, kažu sveštenici, sam tjelesni post Bog ne prihvata. Post najprije ima duhovni smisao i on je organski povezan sa cjelokupnim duhovnim životom.
Prema tumačenju Svetog vladike Nikolaja Velimirovića, post se sastoji u uzdržavanju od mrsne hrane, zlih misli, pohotnih želja i rđavih djela, kao i u umnožavanju molitava, dobročinstava i revnosnom upražnjavanju hrišćanskih vrlina, jer je podvig posta tjelesni i duhovni.
Ciljevi su, poučava vladika Nikolaj, “očišćenje tijela, jačanje volje, uzdizanje duše iznad tijela, a sve radi proslavljanja Boga i poštovanja njegovih svetitelja”.
Post se zasniva na primjeru samog Isusa Hrista, koji je na hljebu i vodi postio 40 dana prije nego što se suočio sa Satanom.
Tokom ovog posta upotreba ulja je dozvoljena svim danima, osim srijede i petka, kada se jede hrana spremljena na vodi.
Riba i vino se mogu upotrebljavati svake subote i nedjelje, kao i na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice /4. decembra/, Svetog Nikole /19. decembra/ i Svetog Ignjatija Bogonosca /2. januara/, čak i ako praznik padne u srijedu ili petak.
Posljednja sedmica pred Božić posti se strože, bez upotrebe ribe i ulja, sa hranom spremljenom samo na vodi.
Crkva je četiri puta godišnje odredila višednevne postove – Božićni, Vaskršnji ili Časni uoči Vaskrsenja Hristovog, Petrovski pred praznik posvećen Svetim apostolima Petru i Pavlu /12. jula/ i Gospojinski uoči Uspenija Presvete Bogorodice /28. avgusta/.
