Na tromeđi opštine Teslić, Čelinac i Prnjavor, u netaknutoj prirodi sela Parlozi, nalazi se farma Zorana Pajića. Sve je počelo prije sedam godina i to samo s jednom kozom.
Danas ovaj domaćin ima 60 grla, nekadašnjih “sirotinjskih krava”, koje su ispostavit će se pravo blago. A, pored njega, u posao se morala uključiti cijela porodica, jer obaveza je mnogo.
“Budući da je kozje mlijeko specifičnog mirisa i okusa birali smo najbolju rasu francusku alpsku kozu. Moje zaduženje je da svakodnevno vodim na ispašu, da im obezbijedim kupinov list i suvu koprivu, čime se najčešće hrane”, priča Pejić, te dodaje da je kozje mlijeko sve više popularno sa dobrim razlogom.
Bez grama hemije
A, kada nije s kozama na ispaši, onda je zadužen za prodaju, ponekad i na sajmovima.
Ekipa Agro kluba ga je pronašla na 4. Sajmu poljoprivrede i ruralnog stvaralaštva u Stanarima gdje se okupilo oko 20 izlagača iz Republike Srpske.
Osim klasičnog bijelog i dimljenog sira, u ponudi imaju i sa kurkumom, tucanom paprikom, susamom, peršunom, bosiokom i maslinama.
“Supruga je zadužena za sirenje. Ovaj ovdje dio Doboja i Stanara, najviše kupuju sir sa susamom i dimljeni. Sedmično jednom nosim i u Banjaluku, važno je da ima, ne biraju, dok Teslićani najviše kupuju klasika bijeli i dimljeni”, govori nam Zoran.
Naime, proizvodi od kozjeg mlijeka vrlo su cijenjeni i smatraju se najzdravijim mliječnim proizvodima.
“Ovo je naša biologija bez grama hemije. Kozje mlijeko ima antikancerogeno, antibakterijsko i antialergijsko djelovanje. Po svom sastavu najsličnije je humanom, majčinom. Probavi se za oko 40 minuta za razliku od kravljeg kojem treba oko 2 do 3 sata”, ističe Pajić.
Surutka dobra za jetru
Kozja sirutka, kako dalje navodi, pomaže u oslobađanju toksina iz organizma i istovremeno jača imunitet. “Ljudi koji imaju problema s jetrom i plućima, kada dođu nakon 30 litara surutke i kažu bio sam kod doktora i kaže ne može da vjeruje da je oštećenje jetre sa 80,5 došlo do osam posto”, prepričava nam ovaj proizvođač kozjeg sira.
No, Kada je u pitanju proizvodnja, ona i nije baš rentabilna, požalio se Pejić.
“Trenutna cijena sira je 20 marka po kilogramu i s njom završavamo ovu sezonu. Mlijeko je četiri marke, kefir je isto, dok je surutka dvije po litru. Dogodine ćemo da vidimo koja će cijena biti”, poručuje.
Cilj promocija domaćih proizvođača
Promocija domaćih proizvođača osnovni je cilj stanarskog Sajma poljoprivrede i ruralnog stvaralaštva.
“Želimo da se promoviše taj mali proizvođač, što pravi na svom gazdinstvu uz nekakav vid asistencije odnosno stručne pomoći da dođemo do dobrog kvalitetnog proizvoda i da ga kupci vide, odnosno da mogu naći svoju nišu na tržištu”, kaže Mihajlo Gavrić, direktor Agencije za razvoj opštine Stanari.
Na području najmlađe opštine u Republici Srpskoj, registrovano je 67 poljoprivrednih gazdinstava.
Izvor: Agroklub.ba