Po redovima na kasama i punim korpama ne bi se reklo da kupovna moć ikako pada.
U Bosni i Hercegovini teško je zamisliti obrok bez hljeba, jede se uz doručak, ručak i večeru.
Na policama prodavnica možemo pronaći različite vrste hljeba, vjerovatno u zadnjih nekoliko godina nikad veća ponuda i nije bila, ali i potražnja.
Hljeb se sprema od različitih vrsta brašna ili kombinacije vrsta brašna.
Građani uglavnom kupuju na osnovu cijene hljeba. I cijene hljeba variraju u Sarajevu, možda u nekim trgovinama i svakodnevno, skoro neprimjetno, manje ili više očekivano, jer potrošači su naviknuti na stalna i svakodnevna poskupljenja. Mlinari uglavnom povećavaju cijene brašna jer nema kontrole, sve se opravdava riječima „slobodno formiranje cijene“, jer po zakonu tako i može.
U prodavnicama u Sarajevu cijene hljeba su uglavnom sljedeće: bijeli hljeb 1,50 KM, polubijeli 1,70 KM, crni hljeb dvije KM, hljeb sa sjemenkama ili ražev hljeb 2,65 KM, integralni 1,80 KM, hljeb u pakovanju je uglavnom od 1,60 KM do 2,50 KM. Peciva poput vekni, kifli, somuna i slično su od 0,70 KM do 1,50 KM.
Iako se svi kolektivno žalimo na cijene hljeba, trgovci u Sarajevu su zadovoljni prodajom, jer ako u večernjim časovima želite kupiti hljeb u marketima uvjerićete se da su police skoro prazne.
Prodavačica jedne prodavnice u Sarajevu otkrila je da se skoro kompletna ponuda hljeba proda već do 13 časova, a ono i što ostane od ponude proda se već do 21 čas.
Zanimljivo je da u sarajevskim prodavnicama imaju razne vrste hljeba u ponudi od crnog, polucrnog, polubijelog, bijelog, ražev, sa sjemenkama, sa žitaricama, integralni, hljeb od kiselog tijesta, hljeb sa krompirom, hljeb od kukuruznog brašna, beskvasni hljeb, narodni hljeb, proteinski itd.
– Svako jutro nam dolazi svjež hljeb od raznih vrsta, imamo i kifle, vekne, razna peciva. Građanima je važno da je sve friško, tako da se u jutarnjim časovima najviše i proda, najtraženiji je bijeli, ali i narodni hljeb, ali sve se proda.
Stalno širimo našu ponudu, tako da nam se desi da nam u večernjim časovima uglavnom ostane jako mala količna koja se i do kraja druge smjene proda. Uvijek bude neki komentar na cijenu hljeba, što je i logično, ali opet mnogima se ne isplati da kući peku hljeb, lakše je kupiti – priča radnica jednog marketa u Sarajevu.
Ista je situacija i u drugim dijelovima grada kada je riječ o marketima. Na kraju, na prodaju hljeba se trgovci ne žale, piše Bosnainfo.
Iako se građani svakodnevno suočavaju sa udarima na vlastiti džep, po redovima na kasama i punim korpama ne bi se reklo da kupovna moć ikako pada.
