Kako prepoznati anksioznost važno je, jer se ona često razvija postepeno i u početku izgleda kao obična nervoza ili umor.
Iako je u određenoj mjeri normalna reakcija na stres, problem nastaje kada se simptomi ponavljaju, traju duže vrijeme i počinju ometati svakodnevni život. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, anksiozni poremećaji su najčešće dijagnostikovani mentalni poremećaji u svijetu, a mnogi ostaju neprepoznati upravo zbog nespecifičnih simptoma.
Kako prepoznati prve znake anksioznosti – tjelesni signali
Jedan od prvih znakova anksioznosti javlja se kroz tijelo. Ubrzano lupanje srca, stezanje u grudima i otežano disanje često dovode do straha da se radi o ozbiljnom zdravstvenom problemu. Tu su i pojačano znojenje, drhtanje ruku, napetost mišića, glavobolje i probavne smetnje.
Ljekari naglašavaju da su ovi simptomi česti kod generalizovanog anksioznog poremećaja, ali da pacijenti nerijetko prvo odlaze internisti ili kardiologu. Tek kada se ne pronađe organski uzrok, postaje jasno da je riječ o reakciji tijela na psihološku napetost.
Emocionalni i mentalni obrasci
Na emocionalnom planu, anksioznost se najčešće prepoznaje po stalnoj zabrinutosti, čak i u situacijama koje realno nisu prijeteće. Misli postaju ubrzane i teško ih je zaustaviti, koncentracija slabi, a osoba ima osjećaj da joj mozak nikada ne prestaje raditi.
Karakterističan je i osjećaj da se „nešto loše tek treba desiti“, poznat kao anticipirajuća anksioznost. Vremenom to dovodi do razdražljivosti, nesanice i hronične iscrpljenosti, jer ni tijelo ni um ne uspijevaju da se odmore.
Kako prepoznati prve znake anksioznosti – ponašanje
Ljudi sa izraženom anksioznošću često počinju da izbjegavaju situacije koje izazivaju napetost – poslovne sastanke, društvena okupljanja ili čak svakodnevne obaveze. Kratkoročno to donosi olakšanje, ali dugoročno dovodi do gubitka samopouzdanja i sužavanja životnog prostora.
Stručnjaci upozoravaju da upravo izbjegavanje učvršćuje simptome, jer osoba nikada ne dobije priliku da se suoči sa onim što je plaši.
Zašto je važno reagovati na vrijeme
Istraživanja pokazuju da rano prepoznavanje simptoma značajno povećava šanse za uspješno liječenje. Naučni radovi ukazuju da hronični stres i anksioznost mijenjaju hemiju mozga, što povećava rizik od depresije i drugih poremećaja.
Stručnjaci naglašavaju da traženje pomoći nije znak slabosti, već odgovornosti prema sebi. Psihoterapija, tehnike relaksacije i, po potrebi, medikamentozna terapija pokazale su se vrlo efikasnim u smanjenju simptoma i vraćanju kvaliteta života, piše n1.hr.
