Jedan atmosferski fenomen donosi niske temperature i snijeg.
Stručnjaci za vremenske prilike uputili su upozorenje da ključni zimski atmosferski mehanizam pokazuje neuobičajene znakove kolapsa, signalizirajući da bi Evropa mogla da se pripremi za oštar početak zime obilježen ekstremno niskim temperaturama i obilnim sniježnim padavinama.
Kako su prenijeli hrvatski mediji, prema analizi Andreja Flisa iz “Severe Weather Europe”, ključni zimski mehanizam – polarni vrtlog – pokazuje znake ranog slabljenja, što bi moglo otvoriti vrata arktičkom vazduhu da prodre dalje na jug.
Polarni vrtlog je ogromna kružna struja hladnog vazduha koja se formira iznad polarnih regiona tokom zime, u stratosferi i troposferi.
Može se smatrati nevidljivim “zidom” vazduha koji drži hladnoću unutar Arktika. Kada je vrtlog stabilan i jak, hladni vazduh ostaje zarobljen na sjeveru, dok srednje geografske širine uživaju u blažim zimskim uslovima.
Ali, ako vrtlog oslabi ili se poremeti, hladni vazduh može da “curi ka jugu, donoseći talase hladnoće i snijega.
Poremećaj i destabilizacija polarnog vrtloga
Ove godine, meteorolozi vide rani slučaj iznenadnog stratosferskog zagrijavanja, događaja koji se obično dešava sredinom do kraja zime.
Ovaj poremećaj uzrokuje nagli porast temperature u stratosferi, što destabilizuje polarni vrtlog i menja tok mlazne struje. Rezultat je da se hladni vazduh širi ka nižim geografskim širinama.
Trenutne analize pokazuju da je polarni vrtlog i dalje standardne veličine i jačine, sa hladnim centrom iznad Arktika.
Međutim, sistem visokog pritiska iznad Kanade već deformiše ivicu vrtloga, a modeli predviđaju da će on dodatno oslabiti. Očekuje se skoro rekordno niska jačina vrtloga za ovo doba godine u decembru, piše Blic.rs
Zima nalik zimi iz prošlog vijeka
“Severe Weather Europe” je nedavno objavio da Evropa pokazuje kontinuirani trend hlađenja u novembru, jer poremećeni donji polarni vrtlog omogućava stvaranje područja niskog pritiska nad regionom.
Ali, kako poručuju stručnjaci, postoji još jedan sličan događaj u oktobru iz sezone 1981/1982, kada je postojala anomalija pritiska za ovu specifičnu zimu.
Polarni vrtlog je ogromna kružna struja hladnog vazduha koja se formira iznad polarnih regiona tokom zime, u stratosferi i troposferi.
Meteorolozi zaključuju, niko ne može garantovati ili reći da ćemo sada imati isti hladni obrazac u predstojećoj zimi kao 81/82., ali, posmatrano kako su se prošle anomalije i neuobičajeni razvoji nastavili i u narednoj zimi, podsjetili su kako male promjene mogu imati dalekosežan uticaj.
“Na planinama -20, u gradovima -12”
Meteorolog Ivan Ristić potvrđuje da će u trećoj dekadi novembra temperatura početi da pada i posle jesenjih postepeno će zavladati zimske vrijednosti.
“Češće će padati snijeg, temperatura će padati ispod 0 stepeni. Sve ukazuje na povratak zime kakva je bila 80-tih godina prošlog vijeka. Na planinama bi moglo da bude i do -20 stepeni, dok bi u nižim predjelima povremeno bilo oko -10 do -12 stepeni”, kaže Ristić.
Prema njegovoj dugoročnoj prognozi snijeg u nižim predjelima i gradovima širom Srbije, uključujući Beograd, se očekuje popodne 19. i 20. novembra.
Potencijal za hladno vrijeme
Marko Čubrilo, meteorolog amater, objasnio je u ranim prognozama za zimu, između ostalog, da postoje signali za nestabilniji i polarni vrtlog koji bi bio sklon narušavanju, pa čak i prekidanju u stratosferi ukoliko dođe do njenog naglog zagrijvanja.
“Zima sa ovakvom postavkom globalnih faktora su najčešće imale period naglog zagrevanja stratosfere dosta rano u decembru ili početkom janauara.
Zato kada je Evropa u pitanju moram biti vrlo oprezan kod davanja dugoročne zimske prognoze vremena i mislim da to nije moguće pre polovine novembra. Posmatrajući po meni najkvalitetniji sezonski model, ECMWF, opaža se određen potencijal za hladno vreme, ali daleko od toga da je on siguran”, kaže Čubrilo.
“Kineski model najavio hladnu i snježnu zimu”
Navodi da se pozitivna anomalija u vazdušnom pritisku simulira od sjevernog i srednjeg Atlantika preko sjeverozapadne do središnje, ali i istočne Evrope.
“U ovakvoj postavci vazdušnog pritiska bi po istočnoj periferiji tog anticiklona mogao stizati hladan vazduh sa sjeveroistoka ili istoka, ali da bi zaista postalo vrlo hladno anticiklon bi se morao pomjeriti više ka Grenlandu i pružiti ka Skandinaviji formirajući anticiklonalni blok po kojem bi se sa Arktika i iz Sibira ka većem dijelu Evrope spuštao vrlo hladan vazduh.
Toga za sada nema. Takvu sinoptiku za sada daje samo CMA (kineski model) i ukoliko bi se ona ostvarila zima bi zaista mogla biti vrlo hladna i snježna“, objasnio je Čubrilo.
