Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave Svetu Trojicu, a danas je Duhovski utorak, treći dan jednog od najvećih hrišćanskih praznika, poznatog kao Duhovi, Trojice ili Silazak Svetog Duha na apostole. Praznik se slavi 50. dan nakon Vaskrsa i deseti dan poslije Spasovdana.
Ovaj datum je „crveno slovo“ u crkvenom kalendaru, a po značaju se ubraja među tri najveća praznika, odmah poslije Vaskrsa i Božića. Sveta Trojica se slavi tri dana, uz brojne vjerske i narodne običaje.
Duhovi – „rođendan“ hrišćanske crkve
Prema hrišćanskom učenju, Duhovi predstavljaju „rođendan“ Crkve i simbolizuju silazak Svetog Duha na apostole. Ovaj događaj smatra se početkom propovijedanja hrišćanstva i širenja vjere.
Tokom cijele sedmice nastavlja se praznovanje, ne posti se, a period se u narodu naziva „trapava nedjelja“.
Narodni običaji i ukrašavanje hramova
Na praznik Svete Trojice, vjernici tradicionalno posjećuju manastire posvećene ovom prazniku, gdje traže oprost grijehova i molitvu za zdravlje.
U hramovima se podovi pokrivaju travom, a zidovi se ukrašavaju granama lipe ili drugog drveća. Ikone se kite cvijećem, što potiče iz ranohrišćanske tradicije.
Ovaj običaj povezuje se i sa jevrejskim praznikom Pedesetnice, kada su bogomolje i kuće ukrašavane zelenilom u znak sjećanja na izlazak iz Egipta i život u pustinji.
Vjernici na Duhove pletu vijence od trave i nose ih kući, gdje ih ostavljaju pored ikona i kandila. Mnogi ih čuvaju i u automobilima i torbama kao zaštitu i blagoslov.
Vjerovanja i narodna predanja
Prema narodnom vjerovanju, u periodu oko Duhova vladaju „moćne energije“, pa se smatra da odlazak u manastire donosi duhovno iscjeljenje i zaštitu.
Takođe se vjeruje da osvećena vodica donesena iz manastira donosi harmoniju u dom tokom cijele godine.
U pojedinim krajevima Srbije, poput Homolja i Timočke krajine, između dva utorka oko Trojica organizuju se povorke. U jednoj od njih, poznatoj kao „kraljice“, učestvuju djevojke koje simbolizuju rusalke – vile iz narodnih predanja.
Prema vjerovanju, rusalke su duše preminulih djevojaka i utopljenih žena, koje mogu da „zaposjednu“ ljude i natjeraju ih na igru do iscrpljenosti.
Zabrane i zaštita po narodnom vjerovanju
Na Duhovski utorak ne preporučuje se penjanje po drveću, jer se vjeruje da se time mogu uznemiriti rusalke. U narodnoj tradiciji postoji vjerovanje da one mogu navesti čovjeka da zaigra u kolu do opasnosti po život.
Kao zaštita od takvih uticaja, u narodu se savjetuje nošenje čena bijelog luka ili pelina.
Drveće se u nekim krajevima ritualno kiti raznim darovima – sapunima, šarenim peškirima, parfemima i drugim predmetima, kao simbol zaštite i blagoslova.
Izvor: Glas Srpske
