Pozicija novinara u redakcijama na značajnom broju medija je ponižavajuća. Mediji na taj način ne doprinose afirmaciji novinara, nego se tu, najčešće traže, podanici koji su daleko više izloženi pritisku od samih redakcija i pojedinaca u njima nego u državi. Mislim da je u BiH, pa i u RS medijska sloboda apsulutna, ali je sloboda uvijek ograničena slobodom drugih”, kaže u intervjuu za UNA portal predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Intervju prenosimo u cijelosti:
Predstavnici međunarodne zajednice traže od vas, odnosno od Republike Srpske da povučete izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS, odnosno odredbe koje se tiču klevete. Sinoć je reagovao i Johan Satler i tražio to, s druge strane sve te države imaju već odavno uređenu ovu oblast, šta mislite šta su razlozi?
Dodik: Razlozi su ta njihova struktura koja se pobunila. Ti novinari tamo koji sada slave taj navodni sukob s nama,”kvazi novinari” koji će sada dobiti više novca od tih svojih šefova, kao što se to i očekuje. Oni su postali jedni od bogatijih ljudi u Banjaluci. Kad bi ušli u neko njihovo realno stanje, vidjeli biste šta je pravi razlog. Mislim da bi ne postojanje takvog jednog zakona uništilo novinarstvo i da danas nemamo kvalitetnih novinara u smislu javno-društvene afirmacije koja je potrebna za svako zanimanje, pa i novinarsko.
Ovaj zakon nije usmjeren protiv ni jednog novinara, to je zakon za istinu ne promoviše laž i netačnosti. Niko vam u Evropi neće reći da oni nemaju takve zakone, imaju, ima i Amerika. U Njemačkoj imate zakon gdje je kleveta krivično djelo, ali ima još nešto, sramoćenje po njihovoj definiciji je teže krivično djelo. A vidite šta se dešava u čitavoj BiH, zato BiH, nažalost ne može da ide dalje. Nažalost mediji su pokušali da profilišu i samu političku scenu i na kraju tog puta njihovoga, klevetničkog, ništa. Samo društvo ostaje bolesnije, manje sređeno i sposobno. Ovdje se radi o afirmaciji javno izrečene riječi, kao što mi političari kad govorimo, bez obzira kako izgledali robusno u jednom trenutku, mi smo izloženi sudu javnosti, izloženi smo odgovornosti na izborima i mnogo čega drugog.
Na dnevnom redu NS RS su izmjene i dopune Krivičnog zakona, kolege kažu da bi nam trebao Zakon o medijima koji bi riješio sva ova pitanja, da li je moguće da se kroz ovaj zakon sve to uredi, i hoćete li razmisliti o tome?
Dodik: Prihvatam da se napravi jedan takav zakon, ali da ga naprave novinarske zajednice, jer ako mi to pokrenemo, opet će biti da hoćemo da gušimo medije. Neka napravi taj prijedlog novinarska zajednica i neka ga uskladi sa ustavno-pravnim sistemom i ja se slažem i neću ih osporavati. Ako bi mi to pokrenuli opet bi bilo da mi to nešto regulišemo, jer pozicija novinara u redakcijama na značajnom broju medija je ponižavajuća. Mediji na taj način ne doprinose afirmaciji novinara, nego se tu, najčešće traže, podanici koji su daleko više izloženi pritisku od samih redakcija i pojedinaca u njima nego u državi. Ja mislim da u BiH, pa i u RS medijska sloboda je apsolutna, ali je sloboda uvijek ograničena slobodom drugih. Neki su tu slobodu proglasili neograničenom, ali ona to ne može biti, ona je uvijek ograničena slobodama drugim.
Često ističete da je pravosuđe u BiH jedna od najlošijih oblasti, a upravo je ono to koje daje zadnju riječ, da li je moguće da bude propusta, ukoliko se usvoje ove izmijene i dopune Krivičnog zakona koje se odnose na klevetu, a oko kojeg se diglo mnogo prašine. Može li se ova oblast urediti na nivou BiH?
Dodik: I u sferi pravosuđa, kao i u sferi novinarstva je ta neka sloboda. Pravosuđe treba da bude treći stub vlasti i treba da bude nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti, ali ovdje je problem što su oni zavisni od stranaca. Vi kad slušate Marfija (o.p.a američki ambasador u BiH) koji daje neke izjave i koji kaže, citiram ga:”ima onih koji su skloni korupciji, ali ima onih s kojima veoma uspješno radimo”! Šta ti imaš raditi sa sudijama i tužiocima? Ti si ambasador druge zemlje! I to je ta priča, zato je Milorad Dodik konstantno u nekim progonima, i danas imam neke prijave, stalno se nešto ganja, i to se smatra normalno. Šta je nama bio motiv za zakon? Ta zloupotreba, i Evropa se bavi tim pitanjem, i EU se bavi pitanjem zloupotrebe medija, masovnih komunikacija, prije svega interneta, pogotovo društvenih mreža.
Da li to znači da će ovaj zakon obuhvatiti i društvene mreže?
Dodik: Naravno, kako ćete dozvoliti da se čovjek krije anonimno i govori protiv drugog čovjeka? Date mu javni prostor, pa imate situaciju u Laktašima gdje se jedan dečko ubio zato što nije mogao da istrpi sramotu. Najnoviji slučaj je i djevojčica koja se htjela ubiti zbog toga što su informacije o njenom slučaju objavljene u medijima. Stvar je u tome da se društvo uredi i da svi imaju slobodu. Izvršna vlast nije ta koja će dijeliti pravdu, nego Sud. Čuo sam da u Evropi postoje posebne sudije koje rade na tome. Nije tajna da u Americi imate drakonske kazne za izrečene neistine. Završio sam političke nauke, znam kako to ide, razumijem i solidarnost, ali moramo biti objektivni.
Kako ćete riješiti pitanje portala koji nemaju impresum, internet, razne mreže, tekstove bez potpisa?
Dodik: Ono što je sad ideja da se donese Nacrt i onda napravi dokument koji je osnova za priču i vi ćete imati debatu i postavljati pitanja, to traži javni odgovor, kako spriječiti blaćenje, kad se svi dogovorimo, tek nakon 60 dana rasprave, mi ćemo imati finalizovani dokument. Ovdje se digla frka na priču, hajde da pričamo.
U Federaciji BiH još uvijek nema nove Vlade, ponovo se priča o nekoj novoj većini u kojoj bi možda bila SDA, neke nove koalicije su na vidiku, a vi ste rekli da je najbolje praviti vlast po vertikali, da li ćete prihvatiti tu novu koaliciju ako se ona dogovori?
Kad kažem to, mislim to je najbolje, ali se u životu, po pravilu, ne dešava najbolje. Mislim da je na nivou BiH formirana vlast koja je ušla u mandat i neće biti mijenjana. To je teško promijeniti zbog samog načina izglasavanja nepovjerenja, treba da se dese teške promijene da bi se do toga došlo. Mi smo u Vladi RS obezbijedili taj kontinuitet, u Federaciji, to znaju svi, toga nema.
Mislite li da će Fadil Novalić i devetu godinu ostati na čelu Vlade Federacije BiH?
Dodik: Ne znam. Moram da priznam da slabije pratim tu situaciju zato što ne mogu da utičem. Nisam neko ko bi trebao da daje preporuke, ali zaista je u tom nekom najširem demokratskom smislu, neprihvatljivo da se dešavaju drugi put izbori a da ne može da se formira vlast na bazi tih izbora. To govori o kapacitetu samog društva, ta učmalost u kojoj ne možete da izaberete legitimnu vladu, a da vam privremena vlada bude četiri godine, to je loša poruka. I besmisleno je imati izbore ako ne možete to da završite. Kako će se dogovoriti ne znam, ali mi ćemo prihvatiti realnost izbora. Od kantona, nas interesuje Livanjski kanton, gdje ima nekoliko opština, ali je i tamo nesređena situacija. Jedno preformiranje Federacije bi bilo prihvatljiva stvar, ali to je opet na ljudima koji su tamo, da ne bude da ja nešto govorim. Imati 10,11 vlada koje su same po sebi konfrotirane, to je teško. To je pitanje kojim treba da se bave. Zalažem se za Ustav BiH, ima tamo stvari koje se i meni ne sviđaju , ali ih prihvatam.
Šta će se sad desiti sa Zakonom o nepokretnoj imovini RS, posljednja odluka Ustavnog suda BiH je da se zakon stavi van snage?
Dodik: Ustavni sud nigdje u svijetu nema ovakav opseg rada koji ima ovdje. To nije imao ni u Dejtonu nego su oni to pribavili u međuvremenu, nigdje Ustavni sud ne donosi privremenu mjeru. Te privremene mjere ne treba ni prihvatiti. Onda su napisali da je neprovođenje odluka Ustavnog suda krivično djelo. Pa dobro podižite krivične prijave, ali imovinu Republike Srpske nećete dobiti. Imovina je pitanje koje je riješeno. Ovih dana vidim da je u tome najžešći Bećirović (o.p.a Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH), koji kaže da BiH nastavlja da postoji kao Republika, Dejtonski sporazum kaže da BiH nastavlja da postoji kao BiH, u tom momentu se ukida Republika. Ona ima svoj vanjski suverenitet i to nije sporno, i nastavlja da funkcioniše po Ustavu koji kaže da nastavlja da funkcioniše po unutrašnjem uređenju predviđenim tim Ustavom, a taj Ustav je rekao, dva entiteta, tri suverena naroda i mislim da smo se okrenuli tom, mi bi do sad imali funkcionalnu zemlju. Međutim, on sad kaže nema Srba, nema Hrvata, a nema ni Bošnjaka, postoje građani. To možete da napravite na Marsu, ovdje sigurno nećete uspjeti. Mi gubimo vrijeme. Poštujte Ustav. Neka kažu gdje postoji bilo koji članak u Ustavu da imovina pripada BiH i ja ću prihvatiti.
U posljednje vrijeme vas ne napada Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, imate li vi neki dogovor sa njim?
Dodik: Nekad imamo razgovor. Znate jedno je kad sjedite neobavezno u opoziciji i možete da govorite svašta, a drugo je kad imate odgovornost. On funkcioniše u dosta složenim okolnostima. Skupštinska većina nije njegova, a javno su data velika obećanja. Grad mora da živi, a sad da bi živio morate se dogovarati sa tom skupštinskom većinom. I mislim da on to razumije za razliku od njegovih koji ga sad napadaju. On, koliko vidim nije odustao od tih nekih osnovnih svojih političkih postulata i mi to ne očekujemo, ali očekujemo da se normalno radi i da gradu ništa ne ne dostaje, a sad ti njegovi iz opozicije koji tvrde da ih je izdao, to je pitanje za njih, ne za mene.
