Matovilac (lat. Valerianella locusta) je jedna od nutritivno najbogatijih salata.
U marketima se nalazi u malim pakovanjima, korpicama.
Prvo su ga uzgajali evropski seljaci sve dok ga nije otkrio kraljevski vrtlar kralja Luja XIV i predstavio svijetu.
Otada je popularan kao omiljeno proljetno povrće.
Sočni zeleni listovi ove salate bili su nadahnuće i za jednu od najpoznatijih bajki na svijetu – Matovilku.
Nekad je rastao divlje po mnogim mjestima, a danas ga je mnogo lakše pronaći iz uzgoja.
Karakteriše ga osvježavajući orašasti okus zbog kojeg ga vole svi uzrasti.
To je biljka koja lista dvaput godišnje, po zimi i u proljeće, tako da je sada njegova druga sezona koju bi svakako trebalo iskoristiti.
Bogatstvo nutrijenata za vrhunsko zdravlje
100 grama matovilca sadrži 26 kalorija, oko 3 grama ugljenih hidrata, 2 grama vlakana i 2 grama proteina.
Bogat je izvor folne kiseline, željeza, kalija, kalcija, vitamina A, C i B, te omega-3 masnih kiselina
1. Pokreće rad metabolizma
Matovilac je odličan izvor vitamina B6, jednako ili bolje od paprike, pšeničnih klica i banane.
Vitamin B6 ima važnu ulogu u pravilnom radu metabolizma – potiče stvaranje proteina, reguliše djelovanje kemijskih neurotransmitera nervnog sistema, sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih zrnaca i prostaglandina.
Ovaj vitamin je nužan za razmnožavanje stanica te kao takav igra važnu ulogu u trudnoći i pravilnoj funkciji imunosnog sistema.
Čuva zdravlje mukozne membrane i kože, poboljšava raspoloženje i poboljšava funkcije mozga.
Vitamin B6 je takođe koristan i u borbi protiv celulita.
2. Liječi anemiju
Uz špinat, matovilac je na vrhu tabele zelenog povrća po udjelu željeza.
100 grama sirovog matovilca pruža 12 posto dnevne potrebe za ovim mineralom.
Željezo iz matovilca je izuzetno bitno jer je u potpunosti iskoristivo.
To je zato što vitamin C i folna kiselina znatno poboljšavaju njegovu apsorpciju.
Anemija je česti problem današnjih žena, koji se može izliječiti pravilnom prehranom, a matovilac je jedna od najpoželjnijih namirnica.
3. Čuva zdravlje srca
Matovilac je bogat kalijumom i bakrom, mineralima poznatima po zaštitnim svojstvima za srce, te omega-3 masnim kiselinama.
Kalijum reguliše krvni pritisak dok bakar održava razine holesterola.
Studije povezuju manjak bakra s nepravilnim radom srca, intolerancijom na glukozu i visokim krvnim pritiskom.
Omega-3 masne kiseline poboljšavaju razinu dobrog holesterola i pomažu u snižavanju visokih triglicerida.
4. Štiti od viroza i gripe
Matovilac je bogat vitaminom C – 100 grama sadrži 64 posto dnevne potrebe za tim nutrijentom.
Vitamin C esencijalan je za mnoge funkcije u tijelu, jača imunološki sastav i potiče organizam na proizvodnju kolagena – proteina koji štiti i zaglađuje kožu i čini kosti, žile i zube jakima.
Izuzetno je bitan kao preventiva protiv viroza i gripe.
Osim vitamina C, matovilac je bogat i vitaminom A koji je od izuzetne važnosti za zdravlje mukusne membrane nosa, grla i pluća koje ojačava te tako pomaže kod bronhitisa i viroza.
5. Smanjuje rizik od raka
Matovilac djeluje antioksidativno, pružajući zaštitu od slobodnih radikala povezanih s mnogim bolestima, pojavom raka i preranim starenjem.
Prehrana koja uključuje matovilac i drugo zeleno lisnato povrće može smanjiti rizik od nastanka raka debelog crijeva za 50%.
Zeleno lisnato povrće sadrži vlakna bogata šećernom galaktozom.
Prema istraživanju ovaj sastojak može spriječiti stvaranje proteina zvanih lecitini koji se nižu i stvaraju oplatu na stijenkama debelog crijeva, izazivajući tako oštećenja.
Studija je provedena na uzorku od 1.000 ispitanika, od kojih je pola bilo bolesno i imalo rak debelog crijeva.
Ispitivali su ljude o njihovoj prehrani i otkrili da oni bez problema s debelim crijevom jedu puno lisnatog povrća.
6. Čuva dobar vid
Matovilac sadrži 14 puta više vitamina A od zelene salate.
Većina ljudi povezuje narandžasto povrće i voće s vitaminom A, ali postoji i niz zelenog lisnatog povrća bogatog s ovim nutrijentom odličnim za vid.
Samo 30 grama svježeg matovilca osigurava 18 posto dnevne potrebe za vitaminom A.
Dobra vijest je da ga lako može uzgojiti sami – u tegli ili u bašti.
Matovilac možete posijati bilo gdje u vrtu, u rano proljeće ili u ljeto.
Sadite ga na maksimalnoj dubini od 20 centimetara, a tlo prethodno pripremite s 1 kg/m2 zrelog stajskog gnojiva ili komposta.
Prije sjetve tlo dobro usitnite i lagano ugazite, jer sjeme bolje niče na zbijenom nego na rahlom tlu.
Sijete li u redove, razmak neka bude 10 – 20 cm.
U manjim vrtovima, želite li bolje iskoristili površinu usjeva, matovilac posijte uz poriluk te ispod visoke brokule ili kelja pupčara.
Matovilac niče 8 – 14 dana nakon što je posijan, a bere se za 60 – 80 dana.
Sadi se i u vrijeme zime, zato što je veoma je otporan na niske temperature pa se zimi lišće vrlo rijetko smrzne.
Matovilac u prehrani
Matovilac je najpopularniji kao salata.
Može se pripremati kao i sve drugo povrće, ali ako želite iskoristiti ono najbolje od njega tada ga konzumirajte sirovog – u obliku salata ili smoothieja.
Prednost uvijek dajte divljem ili organski uzgojenom matovilovcu, prenosi Alternativa za vas.
