Nakon “odluke” Kristijana Šmita da “nametne” izmjene Izbornog zakona BiH, iz Republike Srpske stižu brojna reagovanja.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik, a sve i da jeste ne bi imao pravo da nameće odluke i mijenja zakone.
– Kada god predstavnici naroda u BiH naprave korak naprijed, Šmit nas vrati tri unazad. Ovo je šamar demokratskom procesu i evropskom putu BiH, a šamarčina EU – konstatovala je Cvijanović, upitana da prokomentariše Šmitovo “nametanje” izmjena Izbornog zakona u BiH.
Ona je istakla da je očigledno da Šmit, zajedno sa svojim mentorima i nalogodavcima, diktatorskim odlukama svjesno urušava kredibilitet EU u BiH.
Cvijanović je rekla da je nečuveno da neizabrani stranac nameće odluke bilo kojoj članici UN, a posebno u zemlji koja je na pragu otpočinjanja pregovora sa EU.
– Ovo će za posljedicu imati dodatno usložnjavanje političke situacije u BiH, što je očigledno i bila Šmitova zamisao. Namjera je izazvati haos i pokazati da dvije strane nisu BiH i EU – istakla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da je poznato da BiH nema kredibilitet jer su ga uništili strani mešetari zadnjih decenija držeći BiH u statusu kolonije.
– Ali, oni koji upravljaju Šmitom žele pokazati da je i EU njihova kolonija i, nažalost u tome su uspjeli i to ne štipkanjem i gurkanjem u bok li u leđa, već pesnicom u čelo. Toliko o euforiji i pregovaračkom statusu – poručila je Cviijanović za Srnu.
Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić izjavio je da je Kristijan Šmit, nametanjem izmjenama Izbornog zakona BiH, zadao težak i bolan udarac demokratskom razvoju BiH u trenutku kada je ona stala na evropski put.
Đokić je rekao da je potpuno apsurdno da država koja je konačno stala na evropski put ima nekog predstavnika iz međunarodne zajednice koji kreira njeno zakonodavstvo, umjesto da to rade domaće institucije.
Predsjednik DEMOS-a Nedeljko Čubrilović ocijenio je da se domaći politički predstavnici trebaju dogovarati o svim pitanjima, pa i o izbornom procesu u BiH, ističući da Kristijan Šmit nikako sebi nije smio dozvoliti da nameće izmjene Izbornog zakona BiH.
– Pogotovo je na tom planu nedopustivo davati ovlašćenja nekakvoj Centralnoj izbornoj komisiji BiH da se postavlja iznad vlasti i određuje ko će, gdje, šta i kako raditi. Srpska ne priznaje visokog predstavnika, a i da su njegove odluke idealne prirode, to nije način i doprinos da BiH krene putem evropskih standarda i zemalja koje imaju neki svoj integritet – naglasio je Čubrilović.
Predsjednik Narodne partije Srpske Darko Banjac ocijenio je za Srnu katastrofalnom odluku Kristijana Šmita o izmjenama Izbornog zakona BiH, te istakao da je Republika Srpska treba da donese svoj izborni zakon.
Banjac je naveo da odluka koju je donio pokazuje da Šmit ne ide ka volji građana, nego ka sili, odnosno nepoštovanju volje građana.
– On bi želio da nametnutim odlukama i silom promijeni odluku građana. Ako govorimo o ugroženoj bezbjednosti, mislim da je Šmit jedini čovjek koji ugoržava bezbjednost cijele BiH – rekao je Banjac.
Napomenuo da Šmit nije visoki predstavnik imenovan od Savjeta bezbjednosti, ali i da po bonskim ovlaštenjima nema pravo da nameće odluke o izmjenama zakona.
Savjetnik predsjednika Republike Srpske Marko Romić rekao je da zakone u BiH donose Parlamentarna skupština BiH, Narodna skupština Republike Srpske i Parlament Federacije BiH, a ne OHR ili Kristijan Šmit.
– Šmit pokušava da vrši nasilje i okupatorsku vlast. On nije visoki predstavnik, lažno se predstavlja. U BiH zakone donosi Parlamentarna skupština BiH, Narodna skupština Republike Srpske i Parlament FBiH. OHR nikada nije imao takav mandat. Šmitu je najbolje da se skloni jer su njegove odluke dovele samo do razdora u BiH – rekao je Romić za ATV.
On je istakao da u Dejtonskom sporazumu piše da Republika Srpska ima pravo da ima svoj Izborni zakon.
Pravni predstavnik Republike Srpske Lazar Stjepanović rekao je da je suštinska razlika Izbornog zakona Republike Srpske, čija je radna verzija objavljena, u odnosu na Izborni zakon BiH, u tome da će Republička izborna komisija biti nadležna za sve izbore koje se provode na teritoriji Republike Srpske.
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je Srni da će zemljama potpisnicima i svjedocima Dejtonskog mirovnog sporazuma uputiti poslaničko pitanje čime je definisano da pojedinac može biti garant mirovnog sporazuma.
Njemački državljanin Kristijan Šmit samim činom nametanja izmjena Izbornog zakona narušava volju građana koji su jasno rekli da su poslanici ti koji treba da odlučuju u zakonodavnom organu o zakonima, izmjenama i dopunama zakona i drugim aktima koji su u nadležnosti demokratski izabranih predstvnika, izjavio je Srni poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić.
Delegat kluba Srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać rekla je da u izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit nije bitan sadržaj već to da jedna strana – bošnjačka navija za strance koji bi prema njihovoj želji uređivali odnose u BiH.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Miroslav Vujičić izjavio je da se Kristijan Šmit, nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH, ponaša kao kolonijalni upravnik.
Vujičić je istakao da je neshvatljivo da u jednoj zemlji, BiH ili bilo kojoj drugoj koja želi da postane članica EU, postoji čovjek koji ima ovlaštenje da nameće zakone u ime parlamenta.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas Srni da je jasno da zakone usvajaju nadležni organi, a ne samozvanci u BiH kakav je Kristijan Šmit.
– Nedopustivo je nametanje zakona u BiH i Srpska tako nešto u načelu odbija – rekao je Stevandić za Srnu.
Podsjećamo, njemački državljanin Kristijan Šmit, koji se predstavlja kao visoki predstavnik u BiH, rekao je danas da je donio odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH s ciljem, kako kaže, podrške najavljenom procesu pristupanja BiH EU, javlja RTRS.
Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a i šef Kluba poslanika ove stranke u Narodnoj skuštini RS, je rekao za “Nezavisne” da je ova odluka Kristijana Šmita, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika, čudna jer se primjenjuje tek od 2026. godine, a za krizu koju bi mogla izazvati krivi isključivo SNSD, HDZ i Trojku.
“Oni su Šmitu obećali da će do kraja februara usvojiti izmjene Izbornog zakona i time su i odgovorni za ovo što se sad dešava”, rekao je Crnadak.
Što se tiče same odluke, rekao je da ne želi da je komentariše dok se detaljno ne upozna s njenim sadržajem, ali da mu je vrlo čudno što se ovako važna odluka odlaže da izbore tek od 2026. godine.
Što se tiče najave Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine RS, da će sutra na sjednici Kolegija parlamenta biti odlučeno o Izbornom zakonu RS, kao odgovor na najavu Šmita, Crnadak je rekao da je samo obaviješten da će sjednica biti održana sutra, a da nije upoznat s dnevnim redom.
Šmit je rekao da je donio odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH s ciljem, kako kaže, “podrške najavljenom procesu pristupanja BiH EU”.
