Za hidrataciju tijela voda nije najefikasnija.
Kada ste žedni i treba vam piće, šta zapravo najbolje hidrira tijelo?
Naravno, možete posegnuti za čašom vode, ali obična voda nije najefikasnije piće za hidrataciju, prema studiji Univerziteta Sent Endruz u Škotskoj koja je uporedila efekte različitih pića na hidrataciju.
Istraživači su otkrili da, iako voda, bilo negazirana ili gazirana, dobro i brzo hidrira, pića koja sadrže malo šećera, masti ili proteina su efikasnija u dužem održavanju hidratacije.
Prema riječima profesora Ronalda Mogana sa Medicinskog fakulteta Univerziteta, razlog leži u načinu na koji tijelo reaguje na različite tečnosti. Prvi faktor je količina tečnosti koju pijete: što više tečnosti pijete, brže će se isprazniti iz želuca i dospjeti u krvotok, gdje razblažuje tjelesne tečnosti i hidrira vas.
Mlijeko hidrira bolje od vode
Još jedan važan faktor je sastav napitka. Na primjer, pokazalo se da mlijeko bolje hidrira od obične vode jer sadrži šećer (laktozu), proteine i masti. Ovi sastojci usporavaju pražnjenje želuca i produžavaju proces hidratacije.
Mlijeko takođe sadrži natrijum, koji drži vodu u tijelu poput sunđera, pa se proizvodi manje urina.
Rehidratacione tečnosti koje se koriste za dijareju imaju sličan efekat; sadrže male količine šećera, kao i natrijum i kalijum, koji takođe pomažu u zadržavanju vode u tijelu.
„Ova studija potvrđuje ono što već znamo: Elektroliti poput natrijuma i kalijuma poboljšavaju hidrataciju, a kalorije u napicima usporavaju pražnjenje želuca, čime odlažu mokrenje“, objašnjava nutricionistkinja i lični trener Melisa Madžumdar, portparolka Američke akademije za ishranu i dijetetiku, koja nije bila uključena u studiju, prenosi index.hr
Umjereno sa šećerom
Ali tu se stvari komplikuju: Pića sa visokim sadržajem šećera, poput voćnih sokova ili kola, nisu nužno efikasnija u hidrataciji od svojih manje slatkih pandana.
Iako duže ostaju u želucu, kada stignu do tankog crijeva, njihov visok sadržaj šećera pokreće proces osmoze, voda iz tijela se kreće u crijevo da bi razblažila šećer. Sa fiziološke tačke gledišta, sadržaj crijeva još nije apsorbovan u tijelo.
Voćni sokovi i gazirana pića ne samo da manje hidriraju, već sadrže i dodate šećere i kalorije koje vas neće zasititi kao prava hrana, objašnjava Madžumdar.
Kada birate između vode i kole za hidrataciju, voda je uvijek bolja. Naša jetra i bubrezi zavise od vode da bi ispirali toksine iz našeg tijela, a voda je takođe neophodna za zdrav izgled kože, najbolji i najjeftiniji prirodni hidratant.
Ostajanje hidratacije je važno jer podmazuje zglobove, sprečava infekcije i prenosi hranljive materije do ćelija. Ali u većini slučajeva, ne moramo previše da brinemo o tome koliko je piće hidratantno.
„Ako ste žedni, vaše tijelo će vam to javiti“, kaže Mogan. Međutim, za sportiste koji treniraju u vrućim uslovima i mnogo se znoje, ili za ljude koji gube koncentraciju zbog iscrpljenosti, pravilna hidratacija je izuzetno važna.
Da li pivo i late mogu pomoći u hidrataciji?
Alkohol je diuretik, što znači da vas tjera da mokrite. Dakle, kada su u pitanju alkoholna pića, hidratacija zavisi od ukupne količine tečnosti koju popijete. „Pivo će izazvati manji gubitak vode nego viski jer unosite više tečnosti sa pivom“, kaže Mogan i dodaje da “jaka alkoholna pića dehidriraju, dok razblažena ne.“
Kada je u pitanju kafa, nivo hidratacije zavisi od količine kofeina. Obična kafa, sa oko 80 mg kofeina, prosječna šolja, hidrira skoro jednako dobro kao i voda, prema Moganovom istraživanju.
Ako konzumirate više od 300 mg kofeina dnevno, što je ekvivalentno dvije do četiri šolje kafe, možda gubite više tečnosti zbog blagog diuretičkog dejstva kofeina. Ovo je češće kod ljudi koji obično ne piju kofein, ali se može ublažiti dodavanjem malo mlijeka u kafu.
