Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas proslavljaju Božić koji se praznuje kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista zbog čega predstavlja prije svega praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva, praznik roditeljstva – očinstva i materinstva.
Božić, jedan od dva najveća hrišćanska praznika, praznuje se tri dana, a proslava počinje prije svitanja zvonima na pravoslavnim hramovima.
Prema jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvijezda koja se kretala od istoka prema zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.
U toj pećini je Marija u slamu povila novorođenog Spasitelja i poklonila mu se kao Bogu.
Na Božić hrišćanske crkve slave dolazak Spasitelja, koji je došao među ljude da im ukaže na vrijednosti vjere u ljubav, da ih izmiri sa Bogom koga su se odrekli počinivši prvi grijeh.
Svi običaji i obredi vezani za proslavljanje Božića koji se obilježava po julijanskom kalendaru imaju jedan osnovni smisao i svode se na jedan cilj, a to je zamoliti Boga da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina, što je izraženo i u kratkoj narodnoj zdravici i molitvi za Božić:
“Daj, Bože, zdravlja i veselja u ovom domu, neka nam se rađaju zdrava dječica, neka nam rađa žito i lozica, neka nam se uvećava imovina u polju, toru i oboru!”.
Božić, je zajedno sa Vaskrsom, jedan od najvećih hrišćanskih praznika. Pripreme za ovaj praznik počinju 40 dana ranije božićnim postom koji predstavlja pročišćenje duha i tijela.
Prema običajima, na Božić se rano ustaje, prije Sunca, a važna ličnost u proslavi je i položajnik od koga se očekuje da u kuću unese radost i veselje.
Vjernici se pozdravljaju sa riječima “Mir Božji. Hristos se rodi” i otpozdravljaju sa “Vaistinu se rodi”.
Poslije 40 posnih dana, ovaj je prvi “mrsni” dan.
Božić okuplja cijelu porodicu, a mijesi se česnica u koju se stavljaju novčić i razni drugi simboli. Ko od ukućana nađe neki od simbola, vjeruje se da će na tom polju biti najuspješniji.
Božić je uvijek mrsni dan, kome je prethodio četrdesetodnevni božićni post. Na svečanoj božićnoj trpezi, najvažnija je česnica, pogača.
U česnicu se stavlja zlatni ili srebrni novčić, dren, pšenica ili zrno kukuruza. Česnica se za ručkom lomi isključivo rukama, ne siječe se nožem.
Onaj ko u svom parčetu pronađe novčić, prema vjerovanju, imaće sreće u narednoj godini. Običaj je da se na trpezi nađe i božićna pečenica.
Božić se slavi tri dana i oni su u bogoslužbenom kalendaru obilježeni crvenim slovom. Drugi dan Božića je Sabor Presvete Bogorodice, koji crkva posvećuje Bogomajci u znak zahvalnosti što je rodila Spasitelja, dok se trećeg dana slavi Sveti arhiđakon Stefan.
Svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti iskrene čestitke od Kontakt ekipe!
