Grenland, najveće ostrvo na Zemlji, posjeduje zalihe prirodnih resursa više nego bilo gdje u svijetu.
Trenutno, sve aktivnosti rudarstva i ekstrakcije resursa strogo su regulisane od strane vlade Grenlanda kroz sveobuhvatne zakonske okvire koji datiraju iz 1970-ih.
Grenland je jedna posebna tačka na Zemlji koja je ovih dana zbog političkih previranja opet u fokusu javnosti.
Bez obzira kako posmatramo ono što svi treba da znaju je da je Grenland najvažniji zbog nevjerovatnih prirodnih sirovina poput litijuma i drugih komponenti koje su ključne za zelene tehnologije.
Sadrži i vrijedne minerale i metale i ogromnu količinu ugljovodonika, uključujući naftu i gas.
„Tri ležišta na Grenlandu, duboko ispod leda, mogu biti među najvećima na svijetu po zapremini, sa velikim potencijalom za proizvodnju baterija i električnih komponenti neophodnih za globalnu energetsku tranziciju.
Obim potencijala ugljovodonika i mineralnog bogatstva Grenlanda podstakao je opsežna istraživanja Danske i SAD o komercijalnoj i ekološkoj održivosti novih aktivnosti poput rudarstva”, kaže Džonatan Pol, istraživač i profesor Univerziteta u Londonu.
Američki geološki zavod procjenjuje da sjeveroistočni Grenland na kopnu (uključujući područja prekrivena ledom) sadrži oko 31 milijardu barela ekvivalenta nafte u ugljovodonicima – slično cjelokupnoj količini dokazanih rezervi sirove nafte u SAD.
Ali, područje Grenlanda bez leda, koje je dvostruko veće od Velike Britanije, čini manje od petine ukupne površine ostrva što ukazuje da se ispod leda nalaze ogromne zalihe neistraženih prirodnih resursa.
Koncentracija bogatstva prirodnih resursa na Grenlandu povezana je sa njegovom izuzetno raznovrsnom geološkom istorijom tokom posljednje četiri milijarde godina.
Ovdje se mogu naći neke od najstarijih stijena na Zemlji, kao i komadi prirodnog gvožđa veličine kamiona. Kimberlitske „cijevi” koje sadrže dijamante otkrivene su 1970-ih, ali još uvijek nisu eksploatisane, uglavnom zbog logističkih izazova njihovog rudarenja.
Geološki gledano, veoma je neobično da jedno područje iskusilo sva tri ključna načina na koje se generišu prirodni resursi – od nafte i gasa do redkozemnih elemenata i dragog kamenja.
Međutim, uprkos nevjerovatnim resursima, piše Science Alert, pretjerano visoki troškovi ograničili su komercijalna istraživanja.
Takođe postoji sve veći broj istraživanja koja sugerišu potencijalno opsežne naftne sisteme koji okružuju cjelokupno priobalno područje Grenlanda.
Razvoj poznatih nalazišta kao što je Kvanefild na jugu Grenlanda mogao bi lako uticati na globalno tržište RZE, zbog njihove relativne globalne oskudice, prenosi n1.hr
Nedavni napredak u tehnikama istraživanja, kao što je upotreba georadara, omogućava da sa sve većom sigurnošću zavirimo ispod leda.
Međutim, napredak u istraživanju ispod leda je spor – a održiva ekstrakcija će se vjerovatno pokazati još težim.
