Poreska uprava Republike Srpske podnijela je 37 izvještaja o krivičnim djelima za koja postoji osnovana sumnja da je njihovim izvršenjem utajen porez od 5,3 miliona KM, izjavio je u intervjuu Srni direktor Uprave Goran Maričić.
Maričić je pojasnio da su to uglavnom krivična djela utaje poreza i doprinosa, a nadležna tužilaštva će ocijeniti da li će biti vođen krivični postupak.
On je naveo da je tokom više od 4.000 terenskih i kancelarijskih kontrola otkriveno više od 23 miliona KM novoutvrđenih poreskih obaveza, te da je izdato prekršajnih naloga u vrijednosti većoj od jednog miliona KM, a da je u 3.950 kontrola prometa preko fiskalnih kasa utvrđeno 2.137 nepravilnosti.
– To sve ne govori o postojanju finansijske nediscipline ili da postoji značajan broj neodgovornih pojedinaca koji ne vrše prijavljivanje svojih prihoda i radnika. To govori o tome da imamo dobro upravljanje kontrolom, odnosno upravljanje rizicima i efikasno planiranje kontrola – istakao je Maričić.
Prema njegovim riječima, Poreska uprava za to maksimalno koristi inspektore koji vrše kontrole na terenu.
EVIDENTIRAN DUPLO VEĆI PROMET UVOĐENjEM E-FISKALIZACIЈE
Maričić je napomenuo da je potpuno sprovedena e-fiskalizacija kojom se Poreska uprava bavi već dvije godine u dva obuhvata poreskih obveznika.
– Sada vršimo analizu efikasnosti primjene elektronske fiskalizacije, jer nam omogućava, prije svega, uspješnije kontrole. Budući da sada imamo puno više podataka, možemo praviti određene analize – rekao je Maričić.
On je naveo da te analize predstavljaju dobru osnovu za upravljanje rizicima, odnosno koriste se za bolje planiranje kontrola bez obzira na to da li je riječ o terenskim ili kontrolama prometa preko fiskalnih kasa.
– Novom fiskalizacijom imamo značajno veći obuhvat nego ranije i duplo veći evidentirani promet. To nam je korisno za smanjenje sive ekonomije – naglasio je Maričić.
On je ukazao da sama činjenica da je sada veći broj obveznika koji evidentiraju promet preko fiskalnih kasa daje nadu u dodatno povećanje fiskalne discipline i smanjenje sive ekonomije.
STRATEŠKO OPREDЈELjENjE – SMANjENjE ADMINISTRATIVNIH BARIЈERA PREMA OBVEZNICIMA
Maričić je naveo da Poreska uprava Republike Srpske već dugi niz godina bilježi pozitivne trendove, prije svega u naplati javnih prohoda i efikasnosti rada koji se na različite načine mjeri.
On je rekao da je koeficijent efikasnosti rada Poreske uprave kada je riječ o odnosu potrošenog novca na administraciju i naplaćenih prihoda sada 0,93, odnosno za potrošenu jednu KM Uprava naplati 116 KM javnih prihoda, što je na evropskom nivou.
– Što se tiče svih ostalih parametara efikasnosti rada Poreske uprave, strateško nam je opredjeljenje da smanjimo administrativne barijere prema poreskim obveznicima, odnosno da im olakšamo da ispune zakonom utvrđene obaveze – naglasio je Maričić.
On je napomenuo da već godinama postoje mogućnosti da poreski obveznici podnose prijave u elektronskoj formi, što znači da ne moraju dolaziti u Poresku upravu.
– Registrovani poreski obveznici imaju mogućnost elektronske komunikacije. To je dvosmjerna i sigurna digitalna komunikacija u smislu podnošenja zahtjeva, dobijanja određenih uvjerenja, rješenja, elektronske komunikacije sa bankama o dostavljanju akata o prinudnoj naplati – naveo je Maričić.
On je ukazao da sa Notarskom komorom Republike Srpske postoji sprazum da notari imaju pristup evidencijama Poreske uprave o plaćanju poreza na nepokretnosti, čime je olakšano kupcima i prodavcima jer više ne moraju da dolaze u Upravu po uvjerenja.
– I dalje smo opredijeljeni da te usluge dižemo na viši nivo, jer to štedi vrijeme i novac poreskim obveznicima i povećava efikasnost rada Poreske uprave, ali i dobrovoljnu naplatu poreza – naglasio je Maričić.
NASTAVLjENI TRENDOVI RASTA NAPLATE ЈAVNIH PRIHODA
Maričić je napomenuo da je lani naplaćeno gotovo 4,5 milijardi KM javnih prihoda ili više za 416 miliona KM nego u 2024. godini, te ukazao da su nastavljeni trendovi iz ranijih godina u rastu naplate ovih prihoda.
On je naveo da se bilježi povećanje naplate po gotovo svim strukturama prihoda i ukazao da je naplata direktnih poreza veća za šest odsto.
– Za 12 odsto više naplaćeno je doprinosa, a 10 odsto više ostalih javnih prihoda. Kod poreza na dohodak naplata je bila veća za 16 procenata. Kod poreza na dobit nešto je manja naplata, dok je naplata takse i naknade veća za 13 odsto – rekao je Maričić.
