U posljednje vrijeme mediji sve češće prenose iznenađujuće tvrdnje o zdravstvenim benefitima alkohola, posebno piva. Najnoviji izvještaj BBC-ja pokrenuo je talas optimizma među ljubiteljima ovog pića, sugerišući da pivo možda ima i pozitivne efekte na zdravlje.
Međutim, kada se zagrebe ispod površine, postavlja se ključno pitanje: da li nauka zaista podržava ove tvrdnje ili je u pitanju još jedan primjer senzacionalizma?
Prema novom izvještaju koji prenosi britanska medijska korporacija, pivo bi moglo imati „iznenađujuće zdravstvene koristi”, ali šta, zapravo, stoji u novoj studiji na kojoj je zasnovan ovaj izvještaj?
Studija, objavljena u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry, imala je za cilj da procijeni sadržaj vitamina B6 u bezalkoholnim i pivima. Vitamin B6 je esencijalni hranljivi sastojak sa važnim ulogama u tijelu, ali postoje problemi sa načinom na koji su ovi nalazi formulisani.
Vitamin B6
Brojke su tehnički tačne, ali obmanjujuće u kontekstu. Reći da pivo obezbjeđuje 15 odsto vašeg dnevnog unosa vitamina B6 zvuči impresivno, ali ignoriše širu sliku ishrane. Većina ljudi nema manjak vitamina B6. A ista količina, ili više, može se lako dobiti i standardnom zdravom ishranom.
Brojne namirnice, kao što su krompir, leblebije, obogaćene žitarice, žitarice, meso i povrće, obezbjeđuju vitamin B6 bez potrebe za alkoholom.
Rad istraživača, takođe, povezuje vitamin B6 sa važnim neurološkim funkcijama, ali ne pruža dokaze da konzumacija piva značajno poboljšava zdravlje mozga, objavila je Kloi Kejsi, predavač ishrane i ponašanja sa Univerzitet u Bornmutu, na portalu Science Alert.
Tačni su navodi da je vitamin B6 uključen u stvaranje hemikalija u mozgu serotonina i dopamina i potvrđuje da pivo sadrži mjerljive količine B6. Međutim, tumačenje da pivo zbog toga „podstiče mozak” je problematično, piše ona.
Studija, dalje, ne mjeri ishode zdravlja mozga bilo koje vrste (ni kogniciju, raspoloženje ili neurološke efekte), tako da takvi zaključci nisu potkrijepljeni podacima. Unos B6 iz piva je skroman, a ova naracija previđa dobro utvrđene štete povezane sa konzumiranjem alkohola.
Studija, takođe, ne ističe adekvatno mane alkohola, uključujući rizike za jetru, mozak i povećanu učestalost oboljevanja od raka.
Kao priznanje ovih štetnih faktora, Svjetska zdravstvena organizacija navodi da ne postoji bezbjedan nivo konzumiranja alkohola.
Iako se ovo priznaje u radu, isticanje malog sadržaja vitamina bez pravilnog odmjeravanja u odnosu na ove rizike je obmanjujuće. Kada se brendovi pića oslanjaju na ovakve studije kako bi predstavili svoje proizvode kao dobre za vas, oni stavljaju marketing ispred javnog zdravlja. U najgorem slučaju, podstiču ljude da piju više.
Francuski paradoks
Ovo nije prvi put da su narativi o zdravstvenim koristima alkohola našli put do medija. Ideja da je čaša crnog vina dnevno dobra za vaše srce jedan je od najtrajnijih primjera.
Iako ova tvrdnja ima neke naučne korijene, sada se o njoj žestoko raspravlja.
Vjerovanje u velikoj mjeri potiče od takozvanog „francuskog paradoksa”, nastalog nakon zapažanja da ljudi u Francuskoj izgleda imaju relativno niske stope srčanih oboljenja, uprkos ishrani bogatoj zasićenim mastima i redovnoj konzumaciji alkohola.
Posebno se sugeriše da crveno vino nudi neke zdravstvene koristi, jer sadrži prirodna jedinjenja nazvana polifenoli, posebno jedno koje se zove resveratrol, a koja mogu da djeluju kao antioksidanti i da pomognu u zaštiti ćelija tijela.
Kasnije studije, međutim, izazvale su ozbiljnu zabrinutost u vezi sa ovim tvrdnjama. Istraživači su istakli da su drugi faktori, poput ishrane ljudi, njihove aktivnosti i njihovog pristupa zdravstvenoj zaštiti, mogli da utiču na rezultate.
Takođe, došlo je do šireg preispitivanja efekata alkohola, sa sve većim dokazima da on može da poveća rizik, posebno od određenih vrsta raka.
Minimalni nutritivni doprinosi
Uzeta zajedno, ova pitanja pomažu u objašnjenju obrasca poznatog kao „efekat zdravog korisnika”, piše dalje Science Alert. Na prvi pogled, podaci posmatranja sugerišu da umjerena konzumacija alkohola može da bude zaštitna.
Neke studije pokazuju niže stope srčanih oboljenja među umjerenim konzumentima alkoholnih piće, u poređenju sa onima koji ne piju. Podaci posmatranja, međutim, mogu da pokažu samo korelacije, a ne uzrok i posljedicu.
U stvarnosti, umjerene vinopije se često razlikuju od onih koji ne piju. U prosjeku je veća vjerovatnoća da će se zdravije hraniti, biti fizički aktivniji, biti bogatiji, imati više prijatelja i češće posjećivati ljekara.
Svaki od ovih faktora nezavisno smanjuje rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara. Kada se oni ne uzmu u potpunosti u obzir, sam alkohol može pogrešno da izgleda kao zaštitni faktor. Kada se, međutim, uzme u obzir širi skup dokaza, posebno istraživanja koja povezuju alkohol sa rakom, bolestima jetre i problemima mentalnog zdravlja, većina pregleda zaključuje da su sve potencijalne koristi male i da ih rizici vjerovatno nadmašuju.
Nutritivni doprinosi piva i vina postoje, ali su minimalni i malo je vjerovatno da će se pretvoriti u značajna poboljšanja zdravlja.
Polifenoli, antioksidansi, vitamini i minerali mogu bezbjednije i pouzdanije da se dobiju iz voća, povrća, integralnih žitarica, mahunarki, maslinovog ulja i drugih integralnih namirnica, bez rizika povezanih sa alkoholom.
Šta pivo sve ima u sebi
Pivo sadrži određene hranljive sastojke, ali u relativno malim količinama i ne može se smatrati značajnim izvorom nutrijenata u ishrani.
Najvažniji vitamini koji se nalaze u pivu su iz grupe B vitamina, prije svega vitamin B6, kao i B2 (riboflavin), B3 (niacin) i folna kiselina (B9).
Ovi vitamini potiču uglavnom iz ječma i kvasca koji se koriste u procesu proizvodnje piva, a učestvuju u različitim metaboličkim funkcijama u organizmu, uključujući rad nervnog sistema i stvaranje energije.
Pored vitamina, pivo sadrži i određene minerale kao što su kalijum, magnezijum i fosfor, kao i manje količine gvožđa i cinka. Ipak, količine ovih minerala u pivu su male u poređenju sa hranom poput povrća, mahunarki i integralnih žitarica.
U pivu se nalaze i polifenoli, odnosno antioksidativna jedinjenja koja potiču iz hmelja i ječma. Ova jedinjenja su poznata po tome što se nalaze i u voću, povrću i čaju, ali u pivu ih ima u znatno manjim koncentracijama.
Takođe, pivo sadrži ugljene hidrate koji potiču iz slada, odnosno iz nefermentisanih šećera, što doprinosi njegovoj kalorijskoj vrijednosti.
Iako pivo ima ove hranljive komponente, važno je naglasiti da su njihove količine relativno skromne i da se svi ovi nutrijenti mogu dobiti u mnogo većim i zdravijim količinama iz uobičajene, raznovrsne ishrane bez alkohola, prenosi klix.ba
Bezalkoholno pivo je generalno bolji izbor od alkoholnog piva, ali se i dalje smatra više uživanjem nego napitkom sa zdravstvenim benefitima.
