Svaka generacija odrasta u drugačijim okolnostima, pa ne čudi što se razlikuju i vrijednosti koje nosi kroz život.
Ljudi koji su djetinjstvo i mladost proveli tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka odrastali su u svijetu bez interneta, društvenih mreža i trenutnog zadovoljenja svake potrebe. Upravo zato mnogi smatraju da su razvili navike i stavove koji su danas sve rjeđi.
Iako se društvo promijenilo, neke od tih vrijednosti i danas mogu biti korisna životna lekcija.
Znaju da dobre stvari zahtijevaju strpljenje
Generacije koje su odrastale šezdesetih i sedamdesetih nijesu imale odgovore na sva pitanja na jedan klik. Po informacije se išlo u biblioteku, omiljene emisije čekale su se na televiziji, a želje se nijesu ispunjavale istog trenutka.
Zbog toga su naučili da budu strpljivi i da razumiju da se do važnih ciljeva dolazi vremenom, a ne preko noći.
Jasno razlikuju privatni i javni život
Danas se veliki dio života dijeli na društvenim mrežama, dok su starije generacije odrasle sa idejom da ne mora baš sve da bude javno.
Za njih je privatnost bila nešto što se čuva. Nijesu imali potrebu da svaki događaj dokumentuju ili da nepoznatim ljudima otkrivaju svoje najintimnije misli.
Više poštuju autoritet
Ljudi koji su odrastali šezdesetih i sedamdesetih uglavnom su vaspitavani da poštuju starije, nastavnike, poslodavce i druge autoritete.
Današnje mlađe generacije češće preispituju autoritet i traže objašnjenja prije nego što nekoga slijepo poslušaju. Obje perspektive imaju svoje prednosti, ali razlika u pristupu je očigledna.
Važno im je da doprinesu zajednici
Ranije je bilo uobičajeno pomagati komšijama, volontirati ili se uključivati u lokalne akcije.
Danas mlađe generacije često podržavaju društvene promjene putem interneta i društvenih mreža, dok su starije više vjerovale u direktan angažman i pomoć ljudima iz svog okruženja.
Navikli su da se oslanjaju na sebe
Djeca koja su odrastala šezdesetih i sedamdesetih mnogo ranije su dobijala veću odgovornost i učila da sama rješavaju probleme.
Takvo odrastanje razvijalo je samostalnost, iako je ponekad značilo i da su emocije ostajale po strani.
Lojalnost im je veoma važna
Mnogi pripadnici ovih generacija ostajali su godinama na istom poslu i gradili karijeru u jednoj kompaniji.
Slično je bilo i u privatnom životu. Brak se smatrao trajnom obavezom, a razvod je bio mnogo rjeđi nego danas zbog društvene stigme koja ga je pratila.
Finansijska sigurnost im je prioritet
Štednja i pažljivo planiranje troškova bili su dio svakodnevice. Mnogi su od roditelja naučili da novac treba čuvati i trošiti promišljeno.
Iako se i danas govori o finansijskoj odgovornosti, mlađe generacije često imaju drugačiji odnos prema novcu, dijelom i zbog visokih troškova života i inflacije.
Rjeđe govore o svojim problemima
Mentalno zdravlje nekada je bilo tema o kojoj se gotovo nije razgovaralo. Odlazak kod psihologa ili terapeuta često je bio stigmatizovan, pa su mnogi naučili da svoje probleme zadržavaju za sebe.
Za razliku od njih, mlađe generacije otvorenije govore o emocijama, anksioznosti i odlasku na terapiju, što stručnjaci smatraju važnim korakom ka boljoj brizi o mentalnom zdravlju.
Svaka generacija ima svoje prednosti
Iako se često vode rasprave o tome koja generacija je „bolja“, istina je da svako vrijeme oblikuje ljude na drugačiji način. Strpljenje, odgovornost i lojalnost koje su karakterisale generacije odrasle šezdesetih i sedamdesetih i danas imaju svoju vrijednost, baš kao što otvorenost prema mentalnom zdravlju, fleksibilnost i spremnost na promjene predstavljaju važne odlike mlađih generacija, piše City Magazine.
Možda najbolji pristup nije biranje jedne strane, već kombinovanje najboljeg iz oba svijeta.
