Tehnološki uspon Kine više nije samo pitanje proizvodnje već znanja, istraživanja i vještačke inteligencije.
Putovanje kroz tri kineska megagrada pokazuje kako nastaje ekosistem koji Pekingu daje ambiciju da postane vodeća svjetska tehnološka sila.
„U eri vještačke inteligencije, gdje su podaci ‘nafta’, Kina je nova Saudijska Arabija“ – tvrdi tehnološki vizionar i investitor Kai-Fu Li.
Ako se procjene ovog vizionara, koji je sa pozicije šefa Gugla u Kini i osnivača fonda Sinovation Ventures, decenijama iz prve ruke pratio uspon tehnoloških giganata, ispostave kao tačne, vještačka inteligencija će u narednim godinama promijeniti svijet i globalnu ekonomiju više nego internet.
Sa oko 70 odsto svjetske proizvodnje pametnih telefona, gotovo 90 procenata tržišta komercijalnih dronova i 75 odsto proizvodnje svih električnih automobila na svijetu, Kina je danas jedan od ključnih pokretača globalne tehnološke industrije. Svake godine registruju stotine hiljada patenata i ulažu ogromna sredstva u istraživanje i razvoj.
Zato sam prešao put dug više od 8.000 km i stigao u Šenžen, srce kineske visokotehnološke industije – ne da vidim samo nove uređaje, već da pokušam da razumijem kako nastaje jedan od najvećih tehnoloških uspona savremenog svijeta.
Šenžen – grad u kojem je budućnost već stigla
Šenžen mnogi nazivaju kineskom Silicijumskom dolinom. Međutim, njegova najveća vrijednost ne ogleda se samo u velikim tehnološkim kompanije koje su ovdje nastale, poput ‘DjI’ ili ‘Huaveja’, već u ekosistemu u kojem univerziteti, istraživački centri, startapi i industrija zajedno razvijaju nove tehnologije.
Zato se u ovom gradu možda i najbolje može sagledati strateški pristup Kine u nastojanju da postane tehnološka sila broj jedan.
Prije nešto više od četiri decenije, Šenžen je bio ribarsko mjesto sa nekoliko desetina hiljada stanovnika. Danas je to jedan od najmodernijih gradova na svijetu, sa više od 17 miliona ljudi i sjedištem nekih od najvećih tehnoloških kompanija. Njegov razvoj postao je simbol kineskih ekonomskih reformi.
Šenžen nije postao tehnološki centar slučajno. Kineske vlasti su ga još osamdesetih godina prošlog vijeka proglasile prvom Specijalnom ekonomskom zonom, otvarajući vrata investicijama, inovacijama i privatnom preduzetništvu.
Dovoljno je nekoliko minuta šetnje Šenženom da postane jasno zašto se ovaj grad smatra simbolom kineskog uspona. Na ulicama su robotaksiji bez vozača, dok iznad glava stanovnika dronovi dostavljaju hranu za nekoliko minuta.
Ono što je u mnogim djelovima svijeta još uvijek pilot-projekat ili vizija budućnosti, ovdje je dio svakodnevice.
Koliko Kina ulaže u razvoj računarskih tehnologija pokazuje i novi superkompjuter ‘LineShine’, smješten upravo u Šenženu. Prvi put poslije gotovo decenije, kineski sistem zauzeo je prvo mjesto na svjetskoj TOP500 listi najbržih superkompjutera, nadmašivši američku konkurenciju. Kinezi se hvale time što koristi isključivo domaće procesore.
Zašto je Šenžen postao kineska Silicijumska dolina
Da bih bolje razumio šta stoji iza kineskog tehnološkog uspona, u poslovnom distriktu Futijan sastajem se sa Danijelom. Školovao se i radio u Kini i Evropi, i upravo zbog tog iskustva može da uporedi dva različita pristupa razvoju tehnologije i objasni šta je Kinu dovelo u sam vrh globalne tehnološke trke.
„Grad je poznat po inovacijama i tehnologiji. Ovdje su sjedišta brojnih tehnoloških giganata, poput Huaweija i DJI-ja, ali i velikog broja drugih kompanija iz oblasti visokih tehnologija. Prije svega, ovdje je izuzetno razvijen lanac snabdijevanja. Ako ste tehnološka kompanija, gotovo sve što vam je potrebno – od komponenti do partnera – možete pronaći na jednom mjestu. Drugi razlog je razvijena infrastruktura. Metro, javni prevoz i čitav gradski sistem omogućavaju da se ljudi i roba brzo kreću, što je veoma važno za razvoj industrije“, objašnjava Danijel.
U gradu trenutno posluje više od 30 jednoroga (kompanija čija vrijednost prelazi milijardu dolara). Kako Kina i sam grad Šenžen pomažu startapima?
„Šenžen je ujedno veoma otvoren grad. Kao jedna od prvih specijalnih ekonomskih zona u Kini, dobio je snažnu podršku države kroz podsticaje za razvoj kompanija, posebno u oblastima čipova, interneta i visokih tehnologija. U Šenženu postoji i poznati slogan: „Jednom Šenžen, zauvijek Šenžen.“ On odražava duh grada koji je otvoren za ljude iz svih krajeva Kine i svijeta. Upravo ta otvorenost, zajedno sa talentovanim ljudima, razvijenom infrastrukturom i podrškom inovacijama, učinila je da Šenžen postane ono što je danas – jedan od najvažnijih tehnoloških centara na svijetu“, dodaje Danijel.
Dugo je oznaka Made in China (Napravljeno u Kini) bila sinonim za masovnu proizvodnju. Međutim, posljednjih godina Kina mijenja svoju ulogu u globalnoj ekonomiji. Sve više ulaže u istraživanje, razvoj i vještačku inteligenciju, sa ciljem da svijet upozna i oznaku Designed in China (Dizajnirano u Kini).
‘Huavejev’ grad za inženjere i put ka tehnološkoj nezavisnosti
Upravo zato sam se uputio u Donguan, grad udaljen oko 200 kilometara od Šenžena. Tu se nalazi Huavejev istraživačko-razvojni kampus – cio grad gdje hiljade inženjera razvijaju nove tehnologije.
Pristup ovom kompleksu moguć je isključivo uz posebne dozvole, zbog čega rijetki imaju priliku da zavire iza njegovih vrata. Na više od 120 hektara prostiru se laboratorije, razvojni centri i stambeni objekti za smještaj inženjera i njihovih porodica.
Donguan je grad koji možda nije toliko poznat turistima, ali jeste inženjerima. Ovdje se nalazi jedan od najvećih istraživačkih kampusa na svijetu. Svakoga dana, više od 30.000 stručnjaka ovdje razvija tehnologije koje će tek za nekoliko godina stići do korisnika širom svijeta.
Poslije američkih sankcija uvedenih 2019. godine, ‘Huavej’ je upravo u kampusu u Donguanu okupio više od 2.000 inženjera kako bi razvio sopstveni operativni sistem i započeo put ka potpunoj tehnološkoj nezavisnosti.
Kampus je izgrađen po uzoru na evropske gradove. Kompleks je podijeljen na 12 tematskih cjelina inspirisanih Oksfordom, Parizom, Veronom, Brižom, i drugim evropskim gradovima.
Ideja je bila da se spoje istorijska arhitektura, priroda i moderno radno okruženje, kako bi inženjeri imali prostor koji podstiče kreativnost i inovacije.
Na vještačkom jezeru nalazi se čak i replika Karlovog mosta iz Praga, a među statuama istorijskih ličnosti svoje mjesto dobio je i Nikola Tesla.
Čongćing – megagrad u kojem vještačka inteligencija upravlja svakodnevicom
Da bih se uvjerio kako tehnologije razvijene u kineskim laboratorijama funkcionišu u svakodnevnom životu krećem u jedan od najvećih kineskih megalopolisa. Čongćing – grad sa više od 32 miliona stanovnika, najveći je u Kini i jedan od najvećih na svijetu.
Neboderi, autoputevi na nekoliko nivoa, metro koji prolazi kroz zgrade i pametna infrastruktura učinili su ga simbolom kineskog tehnološkog napretka. Ako negdje može da se testira koliko tehnologija mijenja život ljudi, onda je to upravo ovdje.
U gradu ove veličine tehnologija je neophodnost. Vještačka inteligencija koristi se za upravljanje saobraćajem, kamere i senzori prate protok vozila u realnom vremenu, dok digitalne usluge omogućavaju građanima da većinu administrativnih poslova završe putem mobilnog telefona.
U gradu sa više od 32 miliona stanovnika gužve su svakodnevica i jedan od najvećih izazova. Medicinske uzorke između bolničkih kampusa ovdje prevoze dronovi. Na zemlji, logistiku preuzimaju roboti koji raznose ljekove i laboratorijske uzorke, dok vozila bez vozača prevoze pacijente i medicinsko osoblje.
„Projekat drona i robota za logistiku u bolnicama pokrenut je 2024. godine. Ranije ove godine, uveli smo usluge putovanja bez vozača pokretanjem medicinske rute bez vozača – popunjavajući prazninu u prevozu pacijenata i osoblja između kampusa. To je takođe prva bolnička medicinska ruta bez vozača u Kini te vrste“, navodi Kiu Li, Sekretar partije Bolnice Jongčuan u Čongćingu.
Metro koji prolazi kroz zgradu kao simbol kineskog inženjerstva
Metro na liniji dva koji prolazi kroz stambenu zgradu na šestom spratu, odavno je prerastao svoju osnovnu funkciju i postao jedan od simbola Čongćinga, ali i kineskog inženjerskog napretka.
Svakog dana ovdje dolaze hiljade turista kako bi napravili fotografiju koja je postala viralni hit – uz pomoć različitih perspektiva izgleda kao da „gutaju voz“ koji prolazi kroz zgradu. Tako je jedno nesvakidašnje tehnološko rješenje postalo i jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija u Kini.
„Mnogi gradovi imaju metro, ali ovaj je apsolutno jedinstven u svijetu. To je podzemna željeznica koja prolazi kroz stambenu zgradu, a to znam jer smo je već vidjeli na internetu, a i naš turistički vodič nam je preporučio“, kaže jedan turista iz Singapura.
Zahvaljujući specijalnim gumenim izolatorima i vazdušnim jastucima, nivo buke i vibracija unutar stanova iznosi oko 60 decibela što je slično buci koju pravi mašina za pranje sudova. Naizgled neobična turistička atrakcija zapravo je pokazatelj filozofije na kojoj Kina gradi svoj tehnološki razvoj.
Tehnološka trka Pekinga i Vašingtona
Inženjersko umijeće poput ovog iz Čongćinga Kina ne čuva za sebe. Ono je jedno od njenih najjačih geopolitičkih „oružja“ – „živa reklama” za izvoz kineske tehnologije u Aziju, Afriku i djelove Evrope.
Kada su se u maju 2026. godine u Pekingu susreli Donald Tramp i Si Đinping, scene sa aerodroma i iz Velike dvorane naroda podsjećale su na povratak u neku vrstu hladnoratovskog pozorišta visokog biznisa.
Tramp u Peking nije poveo samo klasične diplomate, već je predsjednički „boing 747“ ispunio sa sedamnaest najmoćnijih američkih izvršnih direktora – od Spejs Eksa i Epla, Ilona Maska i Tim Kuka, do direktora najvrjednije kompanije na svijetu – Nvidije.
Trgovinski vašar umjesto tehnološkog pomirenja – ukratko bi se mogli opisati majski razgovori u Pekingu.
Vašington je došao po stare, dobro poznate političke pobjede – plasman poljoprivrednih proizvoda (soje i govedine) i stabilizaciju lanaca snabdijevanja rijetkim mineralima. Ključna pitanja poput kontrole izvoza poluprovodnika, čipova visokih performansi i zajedničkog okvira za upravljanje vještačkom inteligencijom ostavljena su po strani.
Američka delegacija je pokušala da iznudi ustupke, ali je Si Đinping još jednom demonstrirao kinesku stratešku smirenost, nastojeći da ostatku svijeta stavi do znanja da Kina više nije država koja pokušava da sustigne Zapad.
Može li Kina da postavi svjetske tehnološke standarde
Priča o vozu koji ne budi stanare dok im prolazi kroz dnevnu sobu prestaje da bude samo priča o infrastrukturi – ona možda i postaje ključ za razumijevanje Kine u 21. vijeka.
Kada SAD uvodi sankcije Kini, blokira pristup najnaprednijim mikročipovima i postavlja trgovinske barijere, on zapravo pokušava da uradi ono što su geografija i prenaseljenost već uradili Čongćingu: da joj postavi nepremostiv zid.
Ali istorija pokazuje da kineski aparat najbolje funkcioniše upravo pod pritiskom – ako ne mogu da kupe zapadni silicijum, stvoriće svoj, ako ne mogu da koriste tuđe operativne sisteme, programiraće sopstvene.
Ostatak svijeta stoji pred jasnim izborom: ili će standarde Kine prihvatiti, ili će morati da pronađe način da ih nadmaši, prenosi RTS.
