Imaju važnu ulogu u kvalitetu svakodnevnog života i očuvanju psihičke ravnoteže.
Iako prijateljstva često povezujemo sa druženjem i lijepim trenucima, ona imaju mnogo dublji značaj za čovjekovu svakodnevicu i psihičko stanje.
Prof. dr Gordana Dedić, specijalistkinja neuropsihijatrije i psihoterapeutkinja, objašnjava da su prijateljski odnosi zasnovani na povjerenju, poštovanju i emocionalnoj bliskosti, ali i da značajno utiču na razvoj ličnosti.
Prijatelji su ljudi koje sami biramo
Prema riječima prof. dr Gordane Dedić, prijateljstvo je poseban odnos jer za razliku od porodice, prijatelje biramo sami. Kroz takve veze ljudi upoznaju sebe, ali i dobijaju priliku da sagledaju kako ih drugi vide.
– Sve to utiče na razvoj ličnosti. Prijatelji se međusobno podržavaju, zajedno odrastaju i kroz taj odnos čovjek dobija priliku da sagleda sebe – kakav je i kako ga drugi vide – kaže Dedić.
Ona objašnjava da odnosi koje gradimo u porodici često postavljaju osnovu za kasnija prijateljstva i emotivne veze.
Način na koji se povezujemo sa drugima može biti oblikovan iskustvima iz ranog djetinjstva.
Zbog toga prijateljstva imaju važan zaštitni efekat na mentalno zdravlje. Imati osobu kojoj možemo da se povjerimo može pomoći u lakšem prevazilaženju problema i smanjenju osjećaja usamljenosti.
– Imati prijatelja znači da imate s kim da podijelite sreću, ali i tugu ili problem. Tada ste manje anksiozni i manje depresivni – ističe Dedić.
Prava prijateljstva nastaju bez interesa
Govoreći o razlikama između prijateljstava iz djetinjstva i onih koja nastaju kasnije, Dedić smatra da najraniji odnosi često imaju posebnu vrijednost jer se stvaraju spontano i bez očekivanja koristi.
– Prijateljstva iz obdaništa nastaju kada djeca tek postanu svjesna sebe i prisustva druge osobe. To su odnosi bez interesa – navodi ona, dodajući da se kasnije u životu mogu pojaviti različiti razlozi zbog kojih ljudi održavaju određene odnose.
Ipak, kako objašnjava, najvrjednija su ona prijateljstva koja nisu zasnovana na koristi, već na iskrenoj povezanosti. Takve veze mogu nastati u različitim životnim periodima – tokom škole, studiranja ili kasnije.
– Imamo prijatelje iz gimnazije, srednje škole, sa fakulteta, ali i ona dugogodišnja prijateljstva koja počinju još u obdaništu. To je individualno, ali je suština da su najvrjednija ona prijateljstva koja nisu zasnovana na koristi – kaže dr Dedić.
Prijatelji utiču na naše odluke i pogled na svijet
Prijatelji mogu značajno da utiču na naše ponašanje, stavove i način razmišljanja.
Taj uticaj posebno je izražen u periodu adolescencije, kada vršnjačka grupa često ima veliku ulogu u donošenju važnih odluka.
– Ljudi se mijenjaju i ogledaju u drugim ličnostima. Na nas utiču roditelji, profesori, ali je uticaj prijatelja, posebno u adolescenciji, izuzetno značajan – objašnjava Dedić.
U tom periodu mladi često kroz odnose sa vršnjacima oblikuju svoje stavove, interesovanja i buduće izbore.
Od odluke o školovanju do izbora emotivnog partnera, okruženje može imati snažan uticaj na njihov razvoj.
– To je veoma uzbudljiv period života, kada se mnoge stvari rješavaju upravo među vršnjacima.
Tada se donose odluke koje mogu biti dobre, ali ponekad i loše – od izbora fakulteta do izbora emotivnog partnera – zaključuje prof. dr Gordana Dedić.
Socijalne veze predstavljaju jedan od važnih oslonaca za mentalno zdravlje jer ljudima pružaju osjećaj pripadnosti, sigurnosti i podrške.
Odnosi zasnovani na povjerenju mogu pomoći u lakšem prevazilaženju stresnih situacija, smanjenju usamljenosti i očuvanju emocionalne stabilnosti, zbog čega je njegovanje bliskih veza važan dio brige o sopstvenom psihičkom blagostanju.
